Na korak do Knina – okončana operacija “Ljeto-95”

Na današnji dan, 30. srpnja 1995. godine, uspješno je okončana operacija hrvatskih snaga „Ljeto-95“.

Dok je tog dana većina postrojbi pristupila aktivnoj obrani i utvrđivanju dostignutih ciljeva, dio snaga nastavio je napadajna djelovanja prema snagama bosanskih Srba. Naime unatoč tome što nije bilo planirano, Damir Krstičević, zapovjednik 4. gardijske brigade Hrvatske vojske, odlučio se na zauzimanje prijevoja Derala i Debelo brdo koji su bili bitni zbog daljnjih borbenih djelovanja te planiranog oslobađanja Knina.

Nakon izbijanja 4. brigade na Derale i 7. gardijske brigade „Pume“ na Zekinicu, neprijatelj je je uništio nadvožnjak na cesti prema Strmici kako bi zaustavio daljnje napredovanje hrvatskih snaga. Neprijatelj je natjeran na uspostavu crte obrane na Crvenoj zemlji i Strmici, samo desetak kilometara od Knina,

Ipak skupina neprijateljskih vojnika izvršila je u večernjim satima 30. srpnja pješački napad na predio Razvala na Dinari. „Pume“, koje su ondje držale položaje povukle su se. a život je izgubio pripadnik 1. voda 2. satnije 3. bojne Antonio Adrić koji je svega dva tjedna ranije proslavio 20. rođendan. Idućeg dana, unatoč djelovanju neprijateljskog topništva i zrakoplovstva, ti su položaji vraćeni i s njih se krenulo u „Oluju“.

Operacija „Ljeto-95“ bila je velik uspjeh hrvatskih snaga koje su ostvarile dva velika cilja. Oslobođenjem Grahova zatvoren je prilaz Kninu, a oslobođenjem Glamoča srpske snage odbačene su u dubinu bojišta te je stvorena pretpostavka za daljnja nastupanja prema Jajcu. Na smjeru od Livanjskog polja prema Grahovu bile su angažirane 4. i 7. gardijska brigada Hrvatske vojske ojačane postrojbama Taktičke grupe 1 koju su činili Specijalna policija MUP-a HR-HB i ojačana satnija 114. brigade HV.

Prema Glamoču iz smjera planine Šator djelovale su 81. gardijska bojna „Kumovi“, 1. hrvatski gardijski zdrug, 3. bojna 1. gardijske brigade (ojačana IDS-om Glavnog stožera HV-a i združenom satnijom ATG-a) i 3. gardijska brigada HVO-a. Iz pravca planine Golija djelovale su postrojbe HVO-a – 2. gardijska brigada HVO, PPN Gavran-2, 60. gardijska bojna. U operaciji su važnu ulogu odigrale i postrojbe Zbornog područja Tomislavgrad.

Sve to dalo je naslutiti skori kraj Republike Srpske Krajine u kojoj je 28. srpnja proglašeno ratno stanje. Radi poljuljanog morala stanovništva i vojske 30. srpnja, u Knin je stigao Ratko Mladić koji je izjavio da su hrvatske snage osvajanjem Glamoča i Grahova napravile odlučujuću grešku u ratu i da će ih ona skupo koštati.

Idućeg dana Milan Martić u Kninu je na tiskovnoj konferenciji kazao kako je razgovarao s predsjednikom Savezne republike Jugoslavije Slobodanom Miloševićem i od njega dobio obećanje da u slučaju hrvatskog napada na Knin „Srbija ne bi mogla biti ravnodušna“. Ipak, hrvatske snage više ništa nije moglo zaustaviti. Okruženi Srbi započeli su 2. kolovoza evakuaciju, a dva dana kasnije započela je „Oluja“.

Naslovna fotografija – Zapovjednik 4. gardijske brigade Damir Krstičević, zapovjednik 1. bojne Marko Vukasović i načelnik stožera 4. gardijske brigade Andrija Matijaš Pauk

Izvori
Literatura
Gotovina, Ante. Napadajni bojevi i operacije HV i HVO (hrvatskih snaga). Split: Zapovjedništvo zbornog područja Split, 1996.
Marijan, Davor; Nazor, Ante; Jelić, Mijo Zlatan; Kolakušić, Petar. Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, 1991.-1995. Zagreb – Mostar: Udruga Hrvatska zvona; Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2020.
Monografija 7. gardijska brigada Hrvatske vojske Puma. Zagreb: Despot infinitus, 2012.
Monografija 4. gardijska brigada Hrvatske vojske Pauci” Zagreb : Despot infinitus, 2013.