Na današnji dan, 20. rujna 1991. godine, Jugoslavenska narodna armija napala je Slakovce, selo smješteno na cesti između Vinkovaca i Tovarnika.
Dok su mještani napuštali svoje domove preko Bosuta prema Otoku, malobrojni branitelji pokušali su zaustaviti neprijateljsku kolonu koja je nadirala. U pomoć je došao i vod 1. A brigade Zbora narodne garde „Tigrovi“ smješten u Đeletovcima. Kolona od 15 transportera JNA privremeno je zaustavljena, a manja grupa „Tigrova“ (Stojan Marin, Ante Tandara, Zdravko Novak i Krešimir Papac) prišla je koloni s leđa te zauzela prigodan položaj nakon čega je otkrivena. U razmjeni vatre poginuo je Krešimir Papac, dok su se njegovi suborci nakon 5-6 sati vratili na položaje pod kontrolom hrvatskih snaga.
Upali smo u zasjedu u jednom kukuruzištu promjera nekih 50 sa 150 metara. Kukuruzište su okružili tenkovi, transporteri i pješadija, naganjajući se s neprijateljima. Trajalo je skoro cijeli dan. Bježeći od tenkova koji su gazili kukuruz da nas istjeraju na čistinu, ni sam ne znam kako smo se izvukli. U jednom trenutku sam rekao da više ne mogu podnijeti taj pritisak i da se predamo ili ubijemo. Zahvaljujući Stojanu Marinu koji je bio sabran i rekao mi: “Ante, to možemo uvijek napraviti, hajdemo se pokušati izvući” to smo i uspjeli. U tom okruženju nam je poginuo Krešimir Papac kojeg nismo uspjeli izvući i još se vodi kao nestao.
Ante Tandara
Krešimir Papac rođen je 27. studenog 1965. godine u Zagrebu. Bio je sin jedinac oca Spasoje i majke Olge. Nakon što je u rodnom gradu završio osnovnu školu i jezičnu gimnaziju, upisao je Fakultet strojarstva i brodogradnje koji zbog rata nije uspio završiti. Dolaskom demokratskih promjena u Hrvatsku, uključio se aktivno u politiku kao član Hrvatske demokratske zajednice još u prosincu 1989. dok stranka nije bila niti legalizirana.
Kao izraziti domoljub, talentiran za politiku, isticao se govorničkim vještinama te sposobnostima i značajkama vođe. Osim toga bavio se sportom te je trenirao borilačke vještine. Rat ga je zatekao na dužnosti predsjednika Mjesne zajednice „Utrine“, novozagrebačkog kvarta u kojem je stanovao. U srpnju 1991. dragovoljno je pristupio 1. A brigadi Zbora narodne garde s kojom odlazi na istočno-slavonsko ratište gdje je izgubio svoj mladi život.
Jednog dana rekao je tati da ne može sjediti kod kuće dok mladiće poziva u obranu Hrvatske. Bila je to njegova odluka i pustili smo ga da ode. Došli smo mu drugi dan u posjet i pozdravili se ne misleći da se više nikada nećemo vidjeti. Samo sam ga ovlaš poljubila, bio mi je tako prekrasan u tom trenutku.
Olga Papac
Posmrtno je promaknut u čin časničkog namjesnika, a njegova majka Olga koja je s Krešimirovom fotografijom prošla sve razmijene zarobljenika, pa i onu posljednju 1992., još uvijek ga traži.
Ja vjerujem da je moj sin živ. Na samom početku pažljivo sam zagledala svakog hrvatskog vojnika i proučavala koliko ima sličnosti s Krešimirovim crtama lica i ponašanjem. Sada to više ne radim. Ja u stvari živim uvijek u ovom vremenu, iako smo s jednom nogom u 1991. godini. Nada je velika, jer zadnja umire, ali ja ovog trenutka ne mogu napraviti ništa. Kao dijete sam ostala bez oca, čekala sam ga i nisam ga dočekala. Udala sam se. Sada na žalost čekam sina, hoću li ga dočekati, ne znam. Samo dragi Bog znade što će se desiti.
Olga Papac
U svibnju 2024. godine Olga Papac preminula je s vjerom da će svojeg sina susresti na nebesima.
Izvori
Literatura
Runtić, Davor. Junaci Domovinskog rata (knjiga 1). Vinkovci: Neobična naklada, 2002.
Turić, Gordana. U viteza krunica (knjiga III). Zagreb: Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata grada Zagreba, 2008.
Monografija 1. gardijska brigada Hrvatske vojske Tigrovi, Zagreb: Znanje, 2015.
Internet
Romana Bilešić: “‘S njegovom slikom sam hodala i tražila ga među vojnicima. A suprug je umro od tuge za njim'”, pristup ostvaren 7. rujna 2020., https://www.24sata.hr/news/s-njegovom-slikom-sam-hodala-i-trazila-ga-medu-vojnicima-a-suprug-je-umro-od-tuge-za-njim-706670
Braniteljski.hr: “Ante Tandara: “Zajedno u ratu, zajedno u miru””, pristup ostvaren 20. kolovoza 2020., https://braniteljski.hr/ante-tandara-zajedno-u-ratu-zajedno-u-miru/
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.