Samo nekoliko sati nakon što je hrvatski Sabor donio Odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, pobunjeni Srbi, 26. lipnja 1991. godine, pokrenuli su napad na Policijsku stanicu Glina.
U glinskom kraju, nakon parlamentarnih izbora i pobjede HDZ-a 1990., došlo je do jačanja napetosti između hrvatskog i srpskog stanovništva. Srpski pobunjenici, baš kao i u susjednom Dvoru, 28. rujna 1990. uspjeli su oteti naoružanje iz Policijske stanice Glina. Ubrzo nakon toga, hrvatske vlasti smijenile su i uhitile načelnika policijske stanice, Milu Divjakinju, pravdajući taj potez manjkom otpora srpskim demonstrantima i odbijanjem provođenja zapovijedi.
Također, u glinsku je stanicu početkom listopada pristigao dio novih policajaca hrvatske nacionalnosti. Policijska uprava Sisak u Glinu je poslala i trojicu inspektora kako bi ušli u trag naoružanju otetom iz policijske postaje no do kraja godine pronađen je tek manji dio otetog oružja.
Tako je gotovo svo „dugo“ oteto oružje (sedam puškomitraljeza i 32 puške) ostalo u rukama pobunjenika, a imali su i veliku količinu civilnog vatrenog oružja. Naime evidentirano je da su 29. svibnja 1990. u posjedu glinskih građana, u pravilu Srba, bila 302 lovačka karabina! Tijekom travnja i svibnju 1991. dobili su i oko 1800 komada novijeg vojničkog oružja, pretpostavlja se većinom iz okolice Beograda (skladište JNA Bubanj Potok) i Bihaća.
Glinske Srbe osobito je smetalo što ne mogu zbog prisutnosti hrvatske policije u djelo sprovesti Odluku Skupštine Općine Glina o pripajanju glinske postaje Sekretarijatu unutrašnjih poslova SAO Krajine od 31. ožujka 1991. godine. Prisustvo hrvatske policije, na čelu sa zapovjednikom stanice Ivanom Kvakićem, ugrožavalo je njihovu vlast u gradu i remetilo im buduće planove.
Tako su 18. lipnja 1991. donijeli su Odluku o osnivanju Ratnog predsjedništva, a potom i odlučili da će napasti Policijsku stanicu Glina. Informacije o tim zbivanjima stigle su do Siska odakle je 20. lipnja na šire područje Gline poslana skupina pripadnika Posebne jedinice policije PU Sisak jačine odjeljenja. Pod vodstvom Slavka Muže smjestili su se u susjedni Gornji Viduševac no nakon četiri dana, misleći da se radilo o krivoj informaciji, vratili su se u Sisak.
Plan napada pobunjeni Srbi razradili su 25. lipnja popodne u Majskim Poljanama, a odluku o mobilizaciji svojih snaga i blokadi Gline donijeli su kasno navečer u Glini. U ranim jutarnjim satima 26. lipnja, između 4 i 5 sati, pokrenut je napad na policijsku stanicu.
Prema mojim saznanjima napadača na PS Glina 26. lipnja 1991. bilo je najmanje 480 – oko 80 knindža iz Šamaričkih Brđana i oko 400 dobrovoljaca s područja općine Glina (barem 70 s područja Šibina, više od 200 iz sela južno od Gline i oko 130 iz same Gline). Srpske dobrovoljce iz sela južno od Gline i one s područja Šibina pred početak napada uočili su i izbrojili glinski Hrvati, a prema izvorima iz JNA svih tih napadača bilo je upola manje.
Ivan Kvakić, zapovjednik Policijske stanice Glina
Dobro naoružani pobunjenici, presjekli su ceste prema Petrinji, Pokupskom i Maji, te preko njih komunikaciju u smjeru Siska i Zagreba. Tako su opkolili policajce do kojih su se pokušali probiti pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko i Posebne jedinice policije iz Siska.
Pred ulazom u Glinu u selu Jukinac zatekli smo preko ceste postavljeni kamion te nismo mogli nastaviti autom. Cestom nismo mogli niti pješice jer smo pokušali, no oni su na nas otvorili vatru. Naoružani pješačkim naoružanjem i ručnim bombama nismo se mogli na pravi način suprotstaviti neprijatelju. Pokušavši ući uz rijeku Glinu, kod nogometnog igrališta došli smo do brisanog prostora kojim opet nismo mogli u grad. Tada preko veze dobivam informaciju da je ATJ Lučko u Marinbrodu (op. a. selo na prometnici Petrinja – Glina) te da stupimo, ako smo u mogućnosti, s njima u kontakt. Mladen Markač i ATJ Lučko dolaze do ranije spomenutog kamiona te ga uništavaju s dva ambrusta (op. a. laki ručni raketni bacač za jednokratnu upotrebu) te među Srbima dolazi do panike. Ulazimo u Glinu zajedno s ATJ Lučko, mi u sredini jer smo bili u civilu, da ne bi došlo do miješanja s pobunjenicima koji su također bili u civilu.
Slavko Muža, pomoćnik zapovjednika Posebne jedinice policije PU Sisak
Na ulazu u Glinu došlo je do oružanog sukoba u kojem su ranjena trojica pripadnika ATJ Lučko – Ante Ćorić, Ivo Galić i Vlastelinko Mihaljčuk. U sukobu su teško ranjena i trojica glinskih policajaca – Marko Pavlović, Zvonko Plemenčić i Tomislav Rom. Nažalost Rom, pričuvni policajac iz Donjeg Viduševca, istog je dana u sisačkoj bolnici preminuo od posljedica ranjavanja. Pouzdano se zna da su kao napadači na Policijsku stanicu Glina poginula dvojica Srba.
Hrvatske snage probile su se do središta Gline nešto prije 9 sati. Oko 10 sati policija je ušla u policijsku stanicu i zatekla uništenu, demoliranu i opljačkanu zgradu. Ondje više nije bilo hrvatskih policajaca. Naime nešto iza 8 sati pobunjeni Srbi prisilili su ih na predaju. Petnaestorica policajaca i jedan civil zarobljeni su najprije na Banovini te na koncu utamničeni u Kninu. Razmijenjeni su 14. kolovoza 1991. u Tepljuhu kraj Drniša.
Ubrzo nakon što je hrvatska policija ušla u središte mjesta, u Glinu je ušla jedinica JNA iz Petrinje. Tenkovi JNA tada se raspoređuju u glinskom središnjem parku kao „tampon zona“. Na taj način izolirali su hrvatske policajce u postaji od ostatka grada. Time je pobunjenim Srbima omogućeno da se s obližnjeg brda Pogledić, kamo pobjegli od hrvatskih snaga, vrate u Glinu te uspostave kontrolu nad većim dijelom mjesta.
Nedugo nakon toga u zgradi Skupštine općine, koja se nalazila u blizini Policijske postaje, održan je sastanak pomoćnika ministra MUP-a RH Joška Morića i načelnika PU Sisak Đure Brodarca s predsjednikom glinske općine Dušanom Jovićem i zapovjednikom petrinjskog garnizona JNA potpukovnikom Đorđem Stojanovićem. Na tom sastanku Jović je zatražio da pripadnici hrvatske policije napuste teritorij glinske općine jer se on, kako je rekao, nalazi na teritoriju SAO Krajine na kojem ne vrijede zakoni Republike Hrvatske nudeći zauzvrat puštanje zarobljenih hrvatskih policajaca. Spomenute pregovore budno su pratili i beogradski mediji o čemu svjedoči članak u beogradskom dnevnom listu Politika:
Jučer poslepodne došlo je i do pregovora u kojima su učestvovali pored domaćina, vodstvo opštine Glina i predstvanici MUP-a Hrvatske, Jugoslavenske narodne armije i Saveznog SUP-a. Čelnici glinske opštine izjavili su da su na tom sastanku zahtevali da se sa ovih prostora povuku sve jedinice MUP-a hrvatske i hrvatske garde i to je uslov da se oslobodi šesnaest zarobljenih redarstvenika. Predstavnici MUP-a hrvatske su rekli da će zahtev preneti hrvatskim vlastima, ali stav tih vlasti do danas nije poznat.
Napadom na Policijsku stanicu Glina počeo je rat na Banovini koji se ubrzo proširio na općine Dvor, Kostajnica, Vrginmost i Petrinja. Nadzor nad Policijskom stanicom Glina držale su 2. bojna 2. A brigade Zbora narodne garde te ATJ “Lučko” koju je 1. srpnja 1991. zamijenilo stotinjak pripadnika Posebne jedinice policije “Omega” PU Bjelovar. Uz pomoć JNA, Glina je u potpunosti okupirana koncem srpnja 1991. godine u operaciji srpskih snaga „Žaoka“.
Naslovna fotografija – pripadnici ATJ Lučko u Glini, lipanj 1991.
Izvori
Literatura
Horvatić, Ivan et al. Novo Selo Glinsko. Novo Selo Glinsko: Zavičajni klub, Petrinja: Matica Hrvatska, 2007.
Ružić, Slaven. „Politički i vojno-sigurnosni aspekt zbivanja u glinskoj općini 1990.-1991. godine.“ Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 47(2) (2015): 711 – 736.
Periodika
„Spriječeni nezakoniti postupci“, Večernji list (Zagreb), 29. rujna 1990., 4-5.
„Teroriste čeka kazna“, Večernji list (Zagreb), 30. rujna 1990., 4.
„Narod u zbegovima, specijalci se koncentrišu oko naselja“, Politika (Beograd), 28. lipnja 1991., 9.
Internet
Iva Rebac: “Napad na PP Glina: Tomislav Rom imao je tek 20, branio je svoje. Pokošen je snajperom”, 24 sata, pristup ostvaren 26. lipnja 2020., https://www.24sata.hr/news/napad-na-pp-glina-tomislav-rom-imao-je-tek-20-branio-je-svoje-pokosen-je-snajperom-769808
Grad Glina: “Obilježavanje 25. obljetnice početka pružanja oružanog otpora srpskom agresoru na području Gline”, pristup ostvaren 26. lipnja 2020., https://www.grad-glina.hr/obiljezavanje-25-obljetnice-pocetka-pruzanja-oruzanog-otpora-srpskom-agresoru-na-podrucju-gline/
Braniteljski.hr: “Napad na Policijsku postaju Glina u lipnju 1991. – početak rata na Banovini”, pristup ostvaren 26. lipnja 2020., https://braniteljski.hr/napad-na-policijsku-postaju-glina-u-lipnju-1991-pocetak-rata-na-banovini/
Svjedočanstva
Usmeno svjedočanstvo Slavko Muža, prikupljeno 14. rujna 2016.
Pismeno svjedočanstvo Ivana Kvakića, prikupljeno 7. srpnja 2020.
Arhiva
Arhiv PU sisačko-moslavačke
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.