U kolovozu 1991. godine, kada je započela agresija JNA na zapadnu Slavoniju, ta je vojska potpomognuta pobunjenicima presjekla posavski prometni snop odnosno tri važne komunikacije – staru magistralnu cestu od Novske prema Novoj Gradšci, dionicu autoceste Zagreb – Lipovac na istom pravcu, te željezničku prugu koja se nalazila između magistrale i autoceste.
Bio je to težak udarac za Hrvatsku koja je praktički presječena na dva dijela, a sav se promet između istoka i zapada Hrvatske odvijao podravskom magistralom u blizini koje su se nalazila neprijateljska uporišta. Svega par kilometara od magistrale dogodio se početkom rujna 1991. strašan zločin u Četekovcu, Čojlugu i Balincima, a obližnji Mikleuš koji se nalazi na magistrali bio je granatiran.
U rujnu 1991. snage JNA ušle su iz pravca Bosne i Hercegovine na prostor autoceste te se dodatno utvrdile na njoj. Hrvatske snage nisu imale nikakvih ozbiljnijih napadajnih akcija na samu autocestu, a JNA se orijentirala na napadne akcije starom magistralnom cestom. Napadi su zaustavljeni, početkom 1992. potpisano je primirje no agresor je i dalje zadržao položaje između Dragalića i Paklenice.
Na autocestu iste godine dolaze snage UNPROFOR-a kojima je cilj bio, pored ostaloga, omogućiti autocestom nesmetan promet. Međutim, situacija se nije mijenjala sve do prosinca 1994. kada je između Hrvatske i Republike Srpske Krajine potpisan Gospodarski sporazum.
Njime je dogovoreno da kako će sigurnost u prometovanju jamčiti pripadnici UNPROFOR-a, a tijekom vremena zajedničke hrvatsko-srpske ophodnje. Svečano otvorenje dionice autoceste Zagreb – Lipovac na dionici između Novske i Nove Gradiške upriličeno je 21. prosinca 1994. na kontrolnoj točki u Dragaliću. Hrvatsko izaslanstvo, predvođeno premijerom Hrvojem Šarinićem i ministrom unutarnjih poslova Ivanom Jarnjakom, dočekali su naoružani i uniformirani milicajci i vojnici Republike Srpske Krajine i Rade Tanjga, ministar obrane te tvorevine.
Da će prometovanje autocestom biti i dalje neugodno i često incidentno dalo je naslutiti to što su pobunjeni Srbi na kako su oni to nazvali – “graničnim prijelazima” Dragalić i Paklenica postavili zastave i ploče s natpisom “Republika Srpska Krajina”.
Već tjedan dana kasnije ovom, 27 kilometara dugom, dionicom provezao se hrvatski predsjednik Franjo Tuđman koji je izjavio kako je idući korak normalizacija željezničkog prometa. Ipak to se nije ostvarilo sve do svibnja 1995. kada su hrvatske snage munjevitom operacijom „Bljesak“ oslobodile to područje te ga vratile u ustavo-pravni poredak Republike Hrvatske.
Zanimljivo kao povod za pokretanje operacije, hrvatska strana iskoristila je jedan u nizu incidenata upravo na autocesti Zagreb – Lipovac. Naime od ranog proljeća 1995. pobunjenici su fizički opstruirali promet. Blokirali su autocestu betonskim i željeznim zaprekama, presretali su i pljačkali putnike i pucali po vozilima. Kap koja je prelila čašu hrvatskog strpljenja bila je zasjeda u kojoj su pobunjenici ubili tri osobe koje su prometovale autocestom.
Naslovna fotografija – “Granični prijelaz” u Paklenici (autor Željko Gašparović)
Izvori
Literatura
Miškulin, Ivica. Imas puska, imas pistol? – o mirovnim operacijama Ujedninjenih naroda u zapadnoj Slavoniji. Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2014.
Lada Puziljević: “Autocesta prema Bljesku i pobjedi”, Hrvatski vojnik, Broj 671, 9. prosinca 2022.
Televizija
Otvorena autocesta. Hrvatska radiotelevizija. autor Tomislav Šulj, urednik Vladimir Brnardić, 21. prosinca 2014.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.