Zahvaljujući hrabrim braniteljima čitav grad nije odletio u zrak – hrvatske snage oslobodile Bjelovar

Rujan 1991. godine za stanovnike Bjelovara bio je mjesec pun napetosti. Iako se grad nije našao na prvoj crti bojišta prijetila mu je opasnost iz brojnih objekata Jugoslavenske narodne armije u samom gradu i oko njega. Najveća opasnost za sigurnost grada prijetila je iz vojarne Božidar Adžija, a potencijalni izvor prijetnje bio je i Dom JNA u središtu grada, te vojno skladište Barutana u šumi Bedenik, vojni objekti u Zvijercima i na prostoru Logora nedaleko od Bjelovara. Također postojala je opasnost da spomenute snage dobiju pomoć Banjalučkog korpusa JNA iz zapadne Slavonije, ali i pobunjenih Srba s obližnje Bilogore.

U takvim okolnostima hrvatski predsjednik Franjo Tuđman donio je odluku o blokadi svih vojnih objekata JNA pa tako i u Bjelovaru. Ozbiljnost situacije može dočarati i podatak kako su gradske škole bile zatvorene, a nastava odgođena do rješenja krizne situacije. Nakon niza pregovora i odbijanja mirne predaje, postrojbe Zbora narodne garde i MUP-a Republike Hrvatske 29. rujna 1991. žestoko su se sukobile sa snagama JNA u Bjelovaru.

Tijekom dana je na grad iz vojarne ispaljeno više desetaka raznih projektila. Prema porukama koje su dešifrirane pukovnik Kovačević je tražio od Komande 5. vojne oblasti u Zagrebu bombardiranje grada i položaja hrvatskih branitelja zrakoplovstvom. U redovima hrvatskih branitelja došlo je do teških gubitaka, kada je dignuto u zrak vojno skladište na “Barutani” u šumi Bedenik, gdje je poginulo 11 branitelja koji su vojno skladište držali u blokadi. Eksplozija je gotovo zbrisala šumu u krugu od 200 metara, a detonacija se čula na udaljenosti od 20 km. Udarni val odnio je krovove kuća u Hrgovljanima i u nekoliko drugih okolnih sela.

Posljedice eksplozije mogle su biti daleko pogubnije, no to su svojom požrtvovnošću spriječili hrvatski branitelji. Naime, u sklopu Barutane nalazilo se 10 skladišta s ukupno 1.700 tona streljiva. Od toga su hrvatski branitelji u danima prije eksplozije uspjeli razminirati 9 skladišta, čime su od sigurnog potpunog uništenja spasili Bjelovar i okolicu.  Zvuči suludo kako je major JNA Milan Tepić, koji je digao u zrak skladište sa 170 tona streljiva, u Beogradu proglašen narodnim herojem Jugoslavije kao posljednji koji je primio to odlikovanje, a njegovim su imenom nazvane brojne ulice u Srbiji i Republici Srpskoj.

Nakon cjelodnevnih borbi predalo se 60 oficira i 365 vojnika JNA, a neutvrđen broj vojnika poginuo je zajedno sa zapovjednikom vojarne Rajkom Kovačevićem. Hrvatskih branitelja i civila stradalo je 17. Vojni plijen bio je impozantan: 78 tenkova, 9 haubica, 4 višecjevnih bacača raketa, 77 oklopnih vozila te kompletno naoružanje Teritorijalne obrane Bjelovar. Uz poboljšanje sigurnosne situacije na području grada, hrvatske postrojbe su zaplijenjeno naoružanje, posebno oklopništvo, iskoristile u raznim dijelovima zemlje. Eliminacijom snaga JNA u gradu Bjelovaru domicilne postrojbe uključile su se u obranu zapadne Slavonije i drugih dijelova Hrvatske.

Fotografije – Predrag Kovač Koco

Podijeli članak