Koncem kolovoza 1991. godine neprijateljske snage sve su više stezale obruč oko Topuskog. Nakon što je 29. kolovoza okupirano obližnje selo Skela cijelo područje s desne strane rijeke Gline našlo se pod okupacijom.
Već idućeg dana neprijateljske formacije prešle su rijeku i iz obližnjih Gređana otele četvoricu muškaraca – Ante Žužić, Milan i Borislav Litrić te Ivica Mićo Pereković koji je i jedini preživio zarobljeništvo i dočekao razmjenu. Pokojnog Ante Žužića i njegove sudbine već smo se prisjetili na portalu, a današnji ćemo članak posvetiti ocu i sinu – Milanu i Borislavu Litriću.
Milan Litrić rođen je 11. lipnja 1929. godine u Šestanovcu. Životni put odveo ga je iz rodne Dalmacije do Topuskog odnosno susjednih Gređana na granici Korduna i Banovine. Ondje se oženio za Mariju, rođenu Piškor, s kojom je dobio sina Borislava te kćeri Miru i Veru. Živio je mirnim životom podižući obitelj baveći se poljoprivredom i zidarstvom. Kada je u njegovu kraju počeo rat zajedno sa sinom Borislavom priključio se hrvatskim braniteljima.
Borislav Litrić rođen je u Gređanima 24. siječnja 1954. godine u kojima je i odrastao uz mlađe sestre Veru i Miru. Osnovnu i srednju školu završio je u Topuskom, a zatim je otišao raditi u Zagreb gdje je osnovao obitelj s Marijom, rođenom Mihajlović, s kojom je imao sina Ivana i kćer Anu. Često je dolazio kući u Gređane, a kada je počeo rat uključio se aktivno u obranu svojeg sela. Pri odlasku na prvu crtu obrane, ne znajući da su je hrvatski branitelji napustili i da je ustvari pala, zarobljen je, a u centru sela prije toga zarobljen je njegov otac. Ivica Pereković koji je zarobljen s njima posvjedočio je u knjizi Svjedočanstva glinskih logoraša što se potom dogodilo:
Ovako zarobljene i vezane odveli su nas preko rijeke Gline u susjedno selo Selište, gdje su nas u dvorištu obitelji Priljeva, tukli, mučili i pljačkali. Od tuda su nas odveli u logor Glina, koji je formiran u prostorijama Odgojno popravnog doma u Glini, gdje je nastavljeno tučenje i mučenje na razne načine uz svakodnevna i cijelonoćna ispitivanja.
U istoj knjizi, jedan od logoraša, Zoran Kotnik posvjedočio je kako su 19. rujna 1991. otac i sin Litrić zajedno s Jankom Kaurićem i Antom Žužićem odvedeni iz logora:
Sin je plakao, a otac ga grli i kaže – Ne boj se sine, uskoro smo u raju. Kaurić se primio grčevito za mene i nije se htio odvojiti, pa sam ga morao na silu odvojiti od sebe, inače bi i mene odveli. Tako su mi rekli stražari.
Milana, Borislava, Janka i Antu odveo je Rade Miljević kojem se zbog toga sudilo na Županijskom sudu u Sisku no oslobođen je nakon dvije osuđujuće presude. Naime nije dokazano da ih je on predao pripadnicima izviđačko-diverzanstke grupe Jose Kovačevića. Oni su ih naime odveli na brdo Pogledić, odmah iznad katoličkog starog groblja u Glini gdje su si sami kopali jame koliko su mogli od iscrpljenosti i šoka. Nakon toga je počela likvidacija, ne metkom nego tupim predmetima.
U jesen 1996. pronađeni su posmrtni ostaci Milana Litrića koji je iste godine ispraćen na zagrebačkom Krematoriju te sahranjen u Gaju Urni. Njegov sin Borislav ekshumiran je u jesen 2001. te deset godina nakon što su ga mučki ubili dostojno pokopan na zagrebačkom Mirogoju u Aleji branitelja. Njegov sin Ivan i kćer Ana na grobu su mu uklesali poruku:
Tata, ako je Bog jedino stvorenje koje ne mora biti viđeno da bi se vjerovalo, onda si ti jedino stvorenje koje ne mora biti prisutno da bi se voljelo.
Izvori
Literatura
Lipak, Ivan. Svjedočanstva glinskih logoraša – knjiga prva. Sisak: Udruga Zavjet, Podružnica Sisačko-moslavačke županije: Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora, Podružnica Sisačko-moslavačke županije, 2017.
Šaravanja, Vjekoslav. 10.000 djece bez roditelja u Domovinskom ratu. Slavonski Brod: Obiteljski centar župe Duha Svetoga, 2001.
Internet
Zdravko Strižić: “Rade Miljević (68) iz Gline oslobođen optužbe za ratni zločin”. Večernji list, pristup ostvaren 10. svibnja 2022., https://www.vecernji.hr/vijesti/rade-miljevic-68-iz-gline-oslobodjen-optuzbe-za-ratni-zlocin-478223
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.