Na današnji dan, 23. kolovoza 1996. godine, ministri vanjskih poslova Savezne Republike Jugoslavije i Hrvatske, Milan Milutinović i Mate Granić potpisali su u Beogradu sporazum o normalizaciji odnosa između tih dvaju država.
Nakon Daytonskog sporazuma iz prosinca 1995. godine, normalizacija odnosa bila je u određenom zastoju, ponajviše zbog otpora i špekulacija u svezi s hrvatskim Podunavljem i Prevlakom. Ipak u ljeto 1996. dolazi do određenih pomaka. Beogradskom sporazumu prethodio je susret predsjednika Jugoslavije i Hrvatske, Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, početkom kolovoza u Ateni gdje su se sastali na poziv grčkog premijera Simitisa.
U Beogradskom sporazumu, kojem je pravna sljednica Republika Srbija, regulirana su sva bitna pitanja u bilateralnim odnosima. Ugovorne stranke obvezale su se bez odgode ubrzati proces rješavanja pitanja nestalih osoba, proglasiti oprost za djela počinjena u svezi s oružanim sukobima, osim za najteže povrede humanitarnoga prava koja imaju karakter ratnih zločina, zatim sukladno međunarodnome pravu, poštovati suverenost, teritorijalnu cjelovitost i neovisnost druge ugovorne stranke, osigurati uvjete za slobodan i siguran povratak izbjeglica i prognanika te u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu sporazuma, sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu.
Sporazum o normalizaciji prihvaćen je s velikim odobravanjem od svih međunarodnih čimbenika, kao dokaz prestanka “ratnog stanja” i uspostave mira. Njime je Srbija, definitivno priznala teritorijalni integritet Hrvatske, dajući javno do znanja ne samo svojim ekstremistima nego i svemu srpskom pučanstvu u Hrvatskoj da više ne mogu računati na oružanu pomoć, već da moraju prihvatiti hrvatsku državu. Uskoro su 9. rujna 1996. uspostavljeni puni diplomatski odnosi između dvije države.
Unatoč svemu, mnoge od točaka ovog sporazuma ostale su mrtvo slovo na papiru. Republika Hrvatska isplaćivala je godinama naknade za ratne štete i to u visini od oko pet i pol milijardi eura (zaključno s 2012. godinom). Ipak Srbija nije nadoknadila čak niti štete nastale izravnim vojnim djelovanjem s teritorija Srbije. Brojni slučajevi nestalih osoba još nisu riješeni, pitanje ratne odštete, a razminiranje koje bi također trebalo biti plaćeno od strane Srbije još uvijek traje, a minska polja i dalje uzimaju žrtve.
Izvori
Internet
Dnevnik.hr: “Grčić: Hrvatska spremna za trajno rješenje problema izbjeglica”, pristup ostvaren 23.8.2020., https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/grcic-hrvatska-spremna-za-trajno-rjesenje-problema-izbjeglica.html
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.