Dana 19. prosinca 1991. godine odigrala se jedna od najherojskijih bitaka Domovinskog rata, osobito kada je u pitanju novogradiško bojište. Tog su dana, u sklopu operacije “Orkan-91” oslobođeno je jako neprijateljsko uporište Mašićka Šagovina.
Selo je to koje se nalazilo na obroncima Psunja, a u kojem su bili, uz rezerviste JNA, i srpski teritorijalci odnosno domaći pobunjenici te pripadnici paravojne četničke skupine “Beli orlovi”. Bio je ovo treći pokušaj ovladavanja Mašićkom Šagovinom i treća sreća reklo bi se no nije bilo nimalo lako.
Vinko Štefanek, tada zapovjednik 108. brodske brigade, donio je odnosno obznanio odluku o akciji u večernjim satima 18. prosinca malobrojnim zapovjednicima u cerničkom dvorcu gdje je bilo zapovjedništvo. Računalo se da će na taj način biti postignut faktor iznenađenja te da nitko od doušnika iz redova hrvatskih snaga neće stići javiti neprijatelju da kreće akcija. Za akciju je određen dio snaga 121. novogradiške brigade Hrvatske vojske i pripadnici izviđačko-diverzantske grupe iz Zagreba koja je bila pridružena 99. brigadi Hrvatske vojske, a kojom je zapovijedao Marko Rašić koji se tada nalazio u Zagrebu pa je dečke u akciju poveo Josip Batinić. Također 108. brigada nešto južnije trebala je fingirati napad na selo Trnava kako bi privukla dio snaga na to područje. Tako je i bilo.
Tijekom noći hrvatske snage prikrale su se selu koje je bilo dobro utvrđeno te ograđeno minskim poljima. Skupinu zagrebačkih diverzanata vodili su izvidnici 121. brigade pod zapovjedništvom Petra Jelenčića. Dočekavši zoru uklonili su mine te uočili opuštenost kod neprijatelja koji je pripremao ražanj za proslavu Svetog Nikole. U takvim okolnostima Zagrepčani su pokrenuli napad. Nije išlo lako, poginula su dvojica njih, Jurica Bekić i Igor Vukas, što je usporilo napredovanje. Zbog evakuacije poginulih i ranjenih boraca napad je jedno vrijeme bio obustavljen.
Planirani položaji nisu zauzeti, a one koji jesu uspijevaju teškom mukom zadržati malobrojni branitelji. U otežanim okolnostima, kada je plan napada bio izmijenjen i bila dovedena u pitanje cijela akcija, Zagrepčani koji su trebali štiti 121. brigadu od mogućeg prodora srpskih tenkova ulaze zajedno s devetoricom izviđača u Mašićku Šagovinu. Kada je pogođen neprijateljski transporter i neutralizirana njegova posada, JNA se s dva tenka povukla iz sela ostavivši četnike i domaće da se sami brane. Bila je to prekretnica nakon koje su hrvatske snage ovladale selom. Na samom kraju bitke Zagrepčani gube i heroja Zlatka Krčmara, a iz te malobrojne, ali hrabre grupe do kraja dana stradati će i Miroslav Krpan koji je ostao u selu kako bi trojicu poginulih suboraca zbrinuo i dostojno prevezao do Nove Gradiške odnosno bolnice. Pred bolnicom u gradu pala je minobacačka granata i ubila ga na mjestu.
Gubici na neprijateljskoj strani bili su ogromni, stradao je nažalost i dio civila kao kolateralne žrtve, a skupu cijenu oslobođenja Mašićke Šagovine platilo je ukupno 13 hrvatskih branitelja. Unatoč tome akcija je s druge strane podigla moral branitelja na novogradiškom bojištu jer su shvatili da mogu izvesti i ozbiljne ofenzivne akcije. Pobjedom u bitci za Mašićku Šagovinu bitno su se smanjili minobacački napadi na samu Novu Gradišku. Osim toga hrvatske snage izbile su na sjeverne prilaze Trnavi i istočne prilaze Širincima, Bobarama i Čaprgincima. Kako je operacija „Orkan-91“ uskoro prekinuta ovaj se uspjeh pokazao značajnim 1995. jer su hrvatske snage imale puno povoljniju situaciju na tom području kada su pokretale operaciju „Bljesak“.
Devetero pripadnika 121. brigade koji su izgubili život tog dana su Vlado Dubovski, Darko Franić, Josip Marinović, Slavko Matošević, Slavko Mihaljević, Zdravko Romić, Marijan Ruškan, Tomislav Ruškan i Tomislav Špehar.
Izvori
Literatura
Vukšić, Ante. Novogradiški ratni žrtvoslov: Domovinski rat na novogradiškom području : 1990-1995. Nova Gradiška: Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata grada Nova Gradiška, 2009.
Mikšić, Josip. Do smrti i natrag. Nova Gradiška: Arca, 2007.
Svjedočanstva
Usmeno svjedočanstvo Josipa Batinića, prikupljeno 12. prosinca 2023.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta (Ne)poznate bitke Domovinskog rata koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.