Dana 9. rujna 1993. godine hrvatske snage pokrenule su oslobodilačku operaciju „Medački džep“. U njoj je Srpska Vojska Krajine odbačena nekoliko kilometara od Gospića čime je znatno smanjen pritisak na taj hrvatski grad.
Medački džep naziv je za prostor koji se prostire oko četiri do pet kilometara u širinu i pet do šest kilometara u dubinu, a obuhvaća područje u dolini rijeke Like, između Gospića i sela Medak. Topničkim udarima i diverzijama s tog, privremeno okupiranog, teritorija Republike Hrvatske sustavno je narušavana normalizacija života u gradu Gospiću i njegovoj blizini. Neprijatelj je provodio taktiku iznenadnih, kratkotrajnih, dobro pripremljenih udara u malim skupinama u kombinaciji s topničkim napadima na šire područje grada Gospića.
Intenzitet napada pojačao se krajem kolovoza i početkom rujna, tako su 4. rujna 1993., uz topničku potporu, napali specijalnu postrojbu MUP-a na Debeloj Glavi, istaknutoj planinskoj koti na Velebitu, s koje se nadziralo mjesta Divoselo, Čitluk, Počitelj te brojne zaseoke koji su se nalazili u prostoru Medačkog džepa. U tom su napadu neprijateljske snage ubile i masakrirale dvojicu pripadnika specijalne policije MUP-a RH, a trojicu ranile.
Bio je to jasan znak da neprijatelji nisu odustali od ideje presijecanja Velebita i uspostavljanja granice na liniji Virovitica – Karlovac – Karlobag. Iz tog razloga pristupilo se organizaciji operacije kodnog naziva „Džep 93“ koja je započela na današnji dan u ranim jutarnjim satima. Nositelji operacije bile su Skupne snage specijalne policije MUP-a Republike Hrvatske pod zapovjedništvom Mladena Markača te 9. gardijska brigada Hrvatske vojske pod zapovjedništvom Mirka Norca.
Kontaminiranost područja napadnog djelovanja minama, uvelike je otežavala napredovanje Specijalnim snagama MUP-a RH, baš kao i specifična konfiguracija tla. Zbog navedenih poteškoća nije ostvaren planirani tempo napada te je kasnilo predviđeno spajanje snaga MUP-a s 9. gardijskom brigadom HV-a. Neprijateljske snage spretno su iskoristile tu činjenicu povukavši se prema pošumljenom dijelu Velebita. Unatoč poteškoćama pripadnici specijalne policije uspješno su izvršili zadatak presijecanja neprijateljskog teritorija i spajanja s 9. gardijskom brigadom „Vukovi“ i domicilnim postrojbama čime se prostor Medačkog džepa našao u okruženju i pod kontrolom hrvatskih snaga.
Nakon što su hrvatske snage stavile Medački džep u okruženje, srpska vojska odgovorila je primjenom svoje strategije realne prijetnje, odnosno napadima na hrvatske gradove dalekometnim raketnim sustavima Orkan i Luna. Među gradovima koji su bili meta srpskog topništva najveća razaranja pretrpio je Karlovac.
Vojska pobunjenih Srba, unatoč pokušajima, nije uspjela vratiti izgubljeno područje. Pod jakim međunarodnim pritiskom, 15. rujna potpisan je sporazum između generala Hrvatske vojske Petra Stipetića i generala Srpske vojske Krajine Mile Novakovića o prekidu vatre kojim su hrvatske snage nadzor nad područjem Medačkog džepa prepustile UNPROFOR-u.
S vojnog aspekta operacija je bila od iznimne važnosti jer je donijela sigurnost gradu Gospiću, a politički je nanijela neželjene posljedice. Naime određeni međunarodni krugovi teško su optužili Hrvatsku za zločine nad srpskim stanovništvom. Zbog zapovjedne odgovornosti, Županijski sud u Zagrebu 2008. godine osudio je generala Mirka Norca na 7 godina zatvora.
Izvori
Literatura
Bobetko, Janko. Sve moje bitke. Zagreb: vlastita naklada, 1996.
Despot, Zvonimir. Medački džep 1993. : hrvatska operacija “Džep-93” : ekskluzivni dokumenti “Srpske vojske Krajine” : izvješće Ujedinjenih naroda iz 1994. godine. Zagreb: Večernji list, 2012.
Monografija 9. gardijska brigada Hrvatske vojske Vukovi. Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Glavni stožer Oružanih snaga RH, 2011.
Monografija Hrvatska policija u Domovinskom ratu. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, 2011.
Televizija
TV Kalendar. Hrvatska radiotelevizija. autor Tomislav Šulj, urednik Vladimir Brnardić, 9. rujna 2013.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.