Na današnji dan, 19. lipnja 1991. godine, ustrojena je u Šibeniku 113. brigada Zbora narodne garde.
Okosnicu ove postrojbe sačinjavali su pripadnici Teritorijalne obrane Šibenika i dragovoljci šibenskog kraja organizirani u sklopu Policijske uprave Šibenik, a njezin prvi zapovjednik bio je Ante Ljubičić. Polovicom srpnja 1991. godine postrojba se popunjava mobilizacijom, te se naoružava i ojačava s aktivnom satnijom. Njezini pripadnici osim sa šibenskog, pristizali su i s drniškog, kaštelanskog i trogirskog područja, a bili su različitih naroda i narodnosti.
Brigada prve borbene zadaće izvršava u šibenskom zaleđu pokrivajući područje od Stankovaca do Čavoglava. Najveće iskušenje stiglo joj je u rujnu 1991. godine kada je u bitci za Šibenik obranila grad napadnut od strane 9. kninskog korpusa JNA predvođenog Ratkom Mladićem. Unatoč snažnim udarima s kopna, mora i iz zraka 113. brigada pobijedila je znatno nadmoćnijeg neprijatelja i upisala se zlatnim slovima u hrvatsku povijest. Ipak bio je to tek početak njezina ratnog puta obilježen uzvikom „Oba su pala!“. Uslijedile su borbe na području Dalmatinske zagore u čijem kamenu i kršu pripadnici 113. brigade polažu svoje živote.
Nakon što je početkom 1992. godine potpisano Sarajevsko primirje 113. brigada poslana je na Južno bojište gdje se osobito istaknula u bitci za Stolove iznad Neuma. O žrtvi koju je do 15. lipnja 1992. podnijela ova postrojba najviše govori podatak o 39 poginulih pripadnika.
U lipnju 1992. dijelovi brigade koji se nisu nalazili na bojišnici, zajedno sa 141. i 142. brigadom u operaciji „Miljevci“ sudjeluju u oslobađanju okupiranog Miljevačkog platoa u skradinskom zaleđu u kojoj je Vojska Republike Srpske Krajine doživjela velik poraz.
U prosincu 1992. godine, u sklopu preustroja oružanih snaga Republike Hrvatske, za zapovjednika 113. brigade postavljen je Damir Krstičević, a ona postaje djelatno-ročnopričuvna brigada sa zadaćom izobrazbe i obučavanja ročnih vojnika. U tom razdoblju uz to dio postrojbe drži crte obrane u skradinskom i vodičkom zaleđu, a u siječnju i veljači 1993. sudjeluje i u operaciji „Maslenica“ kao dio Taktičke grupe 113. U njoj je brigada odigrala značajnu ulogu, baš kao i u operaciji „Oluja“ u kolovozu 1995. kada je djelovala na pravcu Šibenik – Drniš – Knin.
Ipak to nije bio kraj njezinog ratnog puta. Pod zapovjedništvom Danijela Kotlara brigada je sudjelovala u odbacivanju neprijatelja prema Drvaru sredinom kolovoza 1995. godine, a ubrzo potom i u operaciji “Maestral”.
U travnju 2000. godine 113. brigada Hrvatske vojske je rasformirana. Kroz brigadu je prošlo oko 8 tisuća ljudi i oko 33 naraštaja s preko 18 tisuća ročnih vojnika koji su u njoj stjecali specijalističku i završnu obuku. Pored spomenutih brigadom su zapovijedali Milivoj Petković, Mate Viduka, Ivan Bačić, Milan Perković, Jozo Šerić i Jozo Marinović. Poginula su čak 72 pripadnika brigade, a ranjeno ih je više od 400.
Naslovna fotografija – Doček 113. brigade u Šibeniku po povratku iz “Oluje” i “Maestrala”. (arhiva Danijela Kotlara)
Izvori
Internet
Šibenik.hr: “Dostojanstveno obilježena 30. obljetnica osnutka slavne 113. šibenske brigade”, pristup ostvaren 19. lipnja 2021., https://www.sibenik.hr/clanci/dostojanstveno-obiljezena-30-obljetnica-osnutka-slavne-113-sibenske-brigade/10817.html
Periodika
D. Blažević: “Brigada legenda”, Slobodna Dalmacija (Split), 18. lipnja 1992., 3.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.