U selu Nova Topola, južno od Bosanske Gradiške, izbijanjem rata između Hrvata i Srba započele su stalne provokacije čija su meta bili Hrvati koji su ondje živjeli. Na meti su najčešće bili župni ured i samostan časnih sestara, Klanjateljica Krvi Kristove, u kojem je bilo dvadesetak sestara.
Srpski vojnici zapucali su jednom prilikom na radnika koji je popravljao crkveni toranj; zapucali su na župnu kuću i polupali prozore; ulazna vrata su izrešetana mecima; bačena je granata na župnu kuću koja je napravila rupu na zidu promjera 60 cm; bačena je sumporna bomba pred crkvena vrata; više puta je isključivan telefon; jedne noći je ukradeno 25 tona loživog ulja iz cisterne; na pomoćnoj zgradi župne kuće napisano je, uz četiri slova S, i ovo: “Hrvate ćemo pobiti, ovo je Srbija!”.
Ispostavilo se kako je to bio je uvod u strašan zločin. Župnik u Novoj Topoli, Ratko Grgić, rođen 25. svibnja 1944., o ovim je događajima obavijestio biskupa Franju Komaricu koji je ubrzo došao s dva europska promatrača i prevoditeljem. Kad je biskup otišao, došla je srpska milicija te su počeli još jači pritisci. Sestre i braća su ga zvali da dođe u rodni Vareš, ali on im je odgovorio: “Ne! Kapetan posljednji napušta brod!”.
Dana 16. lipnja 1992. godine u prijepodnevnim satima iz Nove Topole četvorica uniformiranih lica u bijelom Golfu u pravcu sela Laminci odvele su župnika Ratka Grgića. Iako je biskup Franjo Komarica, kao i obitelj velečasnog Ratka, uložio goleme napore da se rasvijetli taj slučaj ni danas se ne zna gdje su posmrtni ostaci ovog mučenika.
Iste noći, sa 16. na 17. lipnja, uniformirane osobe upale su u samostan Klanjateljica Krvi Kristove.
Imali su popis svih dvadeset i pet redovnica. Izabrali su dvije najmlađe, prisilili ih da se svlače te ih poveli sa sobom na pet sati. Stariju redovnicu su istukli. Napustili su samostan u zoru, nakon što su ga devastirali.
mons. Miljenko Aničić, tadašnji direktor Caritasa banjalučke biskupije
Vijest o silovanju redovnica uskoro je stigla i do Vatikana, a talijanski mediji pisali su kako su žrtve ovog bestijalnog čina ostale trudne. Danas pokojni kardinal Ersilio Tonini kazao je za najčitanije talijanske novine Corriere della Sera kako će “njihovo materinstvo biti specifičan način služenja Bogu” te da “pravo djeteta na život nadvladava izbor djevičanstva“. Predstavnica reda majka Marija Iommeti izjavila je za isti list kako niti jedna od Klanjateljica Krvi Kristove u BiH nije doživjela seksualno nasilje.
Odmah sam ja tražio intervenciju i kod generala Talića. On je onda poslao jednu vojnu zaštitu kod sestara. Bila je jedna grupa vojnika u dvorištu, pa se sestrama više nije ništa događalo, za razliku od susjednog samostana Bosanski Aleksandrovac, gdje su na sestre pucali, uvijek iznova.
biskup Franjo Komarica
Župnik Ratko Grgić bio je prvi od osmorice svećenika u banjolučkoj biskupiji koji su svoju vjernost Kristu i svome svećeničkom poslanju tijekom rata u Bosni i Hercegovini platili svojim životom. Obilježavajući jednu od obljetnica otmice velečasnog Ratka, biskup Komarica kazao je:
Iako ni njega, kao svojevremeno ni Isusa, njegovi sugrađani nisu imali razloga optužiti ni za kakvo loše ili zlo djelo, kako su mi potvrdili tadašnji načelnik općine, šef policije i komandant teritorijalne obrane u Bosanskoj Gradišci, onima koji su ga mrzili i iz mržnje ubili smetao je jer je svojim propovijedanjem i svojim životom svjedočio objavljenog Boga, kao čovjekoljupca, kao istinskog čovjekovog usrećitelja i Spasitelja. To su mogli učiniti samo nesretni ljudi, koji su upali u mreže Sotone, ubojice čovjeka i koji su se tako svojim gnusnim zlodjelom teško ogriješili o Božju zapovijed.
Izvori
Internet
Erduan Katana: “Župnik iz Nove Topole Ratko Grgić”, Radio Slobodna Evropa, pristup ostvaren 16. lipnja 2021., https://www.slobodnaevropa.org/a/price_o_nestalima_ratko_grgic/2270972.html
Marija Pandžić: “Obilježena 27. obljetnica otmice župnika Ratka Grgića”, Hrvatska katolička mreža, pristup ostvaren 10. lipnja 2020., https://hkm.hr/vijesti/svijet/obiljezena-27-obljetnica-otmica-zupnika-ratka-grgica/
fra Nikica Vujica: “RATKO GRGIĆ – NESTALI SVEĆENIK”, vares.pp.se, pristup ostvaren 10. lipnja 2020., http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj139/139_08.htm
Periodika
Bruno Bartolini; Sara Gandolfi: “Silovane redovnice neće abortirati”, Slobodna Dalmacija (Split), 21. ožujka 1993., 19.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.