Omiš je u Domovinskom ratu dao mnogo hrvatskih branitelja, među njima nekoliko desetaka položilo je život na oltar domovine. Nažalost prvi među njima bio je mladi Damir Radić – Lipi rođen 12. travnja 1970. godine u Splitu.
Lipi je u Domovinski rat pristupio dragovoljno kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a u Omišu. Osnutkom Zbora narodne garde pristupio je 1. A brigadi „Tigrovi“ te je kao pripadnik njezine 4. bojne otišao braniti istok Hrvatske. Ondje mu se na početku bitke za Vukovar ratni put isprepleo s još jednim omiškim dragovoljcem Zlatanom Bašićem koji se prisjeća:
Negdje iza 26.8. sam saznao da se u osnovnoj školi koja se sada zove Blago Zadro u Borovu naselju u kojoj su bili Tigrovi nalaze i dva momka iz Omiša. Damir Radić i Ivica Tafra, uspio sam ih pronaći. Par dana smo se i družili kad bi bili slobodni. Nakon nekoliko dana oni su išli za Kostajnicu. Sjećam se da smo jedno večer gledali vijesti i da su bili prikazani zarobljeni naši. I sa sigurnošću znam da sam vidio i njih dvojicu. Veoma malo se zna i priča o njima dvojici. Posebno o Damiru koji je prvi poginuli branitelj iz Omiša. Momku koji je bio zapovjednik na svom položaju, Momku koji je do zadnjeg držao svoj položaj, Momku koji je imao hrabrosti prilikom predaje reci da on ovdje zapovijeda.
Damir je nakon odlaska iz Vukovara upućen u pomoć Hrvatskoj Kostajnici gdje je zapovijedao jednim od obrambenih položaja na brdu Djed koji je pao 12. rujna, kada i sam grad. Jedan od branitelja koji je bio na tom položaju, Stipe Gale, ovako je opisao zarobljavanje u knjizi U logorima Manjače i Gline:
Sam čin zarobljavanja bio je užasan. Neprijateljske snage svakim su trenutkom bivale sve veće. Izlazili su u skupinama iz obližnjih šumaraka. Kada su iz rovova izišli svi koji su mogli izaći, stvorena je povorka zarobljenih branitelja, spremnih za put u nepoznato. U koloni je bilo petnaestak pripadnika Zbora narodne garde, a ostali su bili pripadnici MUP-a, djelatni i pričuvni policajci. Kolona je pošla naprijed. Išli smo kroz neprijateljske položaje, koji su bili udaljeni od naših položaja tristotinjak metara. Kolona se dalje kretala prema selu Kukuruzari.
Damir Radić – Lipi do Kukuruzara nije stigao. Izdvojen je iz kolone, vjerojatno zbog borbenosti i iskazane hrabrosti za koju je neprijatelj dobro znao.
Neposredno po zarobljavanju, bili smo izloženi torturi i ispitivanju. Neprijatelj je među braniteljima tražio “ustaške časnike”. Časnicima su bili proglašeni svi oni koji su imali pokretne radio-postaje, popularne “motorole”. No nakon ispitivanja i premetačine, branitelji su ostali na mjestu zarobljavanja. Odveden je samo Damir Radić, Lipi. Nakon pada spomenutih položaja i zarobljavanja naših branitelja, neprijatelj je odmah izjavio da će zarobljenici biti sigurni, te da će biti tretirani po međunarodnim pravilima i normama glede postupaka s ratnim zarobljenicima. Svi smo, izuzev Lipoga, odvezeni u selo Kukuruzare.
Damir Vanđelić –U logorima Manjače i Gline
Godinama je Damirova obitelj tragala za njim. Njegova majka Miroslava na razne je načine pokušavala saznati što se dogodilo s njezinim sinom. Na koncu su njegovi posmrtni ostaci pronađeni u masovnoj grobnici u šumi Plavićevac kraj Mečenčana. Ekshumirani su 1997. godine, a identificirani 2001. Na Županijskom sudu u Zagrebu u ožujku 2022. godine počelo je suđenje u odsustvu Branku Dmitroviću i Nikoli Begoviću koji su optuženi da su, pored ostaloga, njima podređene osobe Damira Radića – Lipog odvele u Mečenčane, gdje se nalazio Štab Teritorijalne obrane Kostajnica te ga lišile života.
Izvori
Literatura
Raguž, Jakša. „Masovne grobnice u hrvatskom Pounju iz Domovinskog rata – prinos viktimološkim studijama“ Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 47 (2015): 171 – 218.
Štefanac, Vladimir. U logorima Manjače i Gline – svjedočenja hrvatskih branitelja. Zagreb: Consilium, 1996.
Čutura, Dinko ur. Heroji ne umiru (II. knjiga). Zagreb: Hrvatska zajednica udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Republike Hrvatske, 2009.
Monografija 1. gardijska brigada Hrvatske vojske „Tigrovi“, Zagreb: Znanje, 2015.
Internet
Documenta: “Zločin u Hrvatskoj Kostajnici (zarobljenici/civili)”, pristup ostvaren 4. travnja 2023., https://documenta.hr/novosti/zlocin-u-hrvatskoj-kostajnici-zarobljenici-civili/
Svjedočanstva
Pismeno svjedočanstvo Zlatana Bašića, prikupljeno 4. travnja 2023.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.