Bila je glas Vukovara koji je umirao i rađao se u bolnici koju je vodila – preminula dr. Vesna Bosanac

Njezin angažman za vrijeme opsade grada na Dunavu svrstao ju je među heroine Domovinskog rata. Kao ravnateljica Medicinskog centra Vukovar dala je ogroman doprinos u spašavanju mnogobrojnih ranjenika. Ona je doktorica Vesna Bosanac, jedan od simbola Domovinskog rata i bitke za Vukovar, a napustila nas je 21. ožujka 2022. godine.

Doktorica Bosanac rođena je u Subotici 9. ožujka 1949. godine. U Vukovar je iz rodne Vojvodine doselila kao dijete. Nakon završetka srednje škole upisala je Medicinski fakultet u Zagrebu te se nakon studija, 1973. godine, zaposlila u vukovarskoj bolnici gdje je radila na odjelu za pedijatriju koju je i specijalizirala. U srpnju 1991. imenovana je ravnateljicom Medicinskog centra Vukovar, a mjesec dana kasnije započela je tromjesečna opsada Vukovara.

Već na njezinom početku, doktorica Bosanac nije pravila razliku među ranjenicima. Prvi ranjeni vojnici JNA liječeni su u bolnici, a u njoj su neprijateljski vojnici spas pronalazili i do studenog 1991. odnosno okupacije Vukovara. Od samog početka bitke vukovarska bolnica našla se na udaru neprijateljskog topništva i zrakoplova JNA. Nerijetko je bolnica gađana bombama koje su težile pola tone, takozvanim krmačama, a jedna je jednom prilikom prošla kroz sve etaže bolnice, pala u podrum među najteže ranjenike no srećom se nije aktivirala.

U takvim uvjetima doktorica Bosanac pokušavala je na razne načine, uz pomoć kolega liječnika, nastaviti rad bolnice koja se svakim danom sve više punila, a kako je razarana, tako je i napuštala gornje etaže te se spuštala prema podrumu. Bosanac je gotovo svakodnevno slala apele prema Zagrebu i svijetu da omoguće dostavu lijekova u opkoljeni grad.

Apele je doktorica Bosanac slala i prema JNA, točnije generalu Andriji Rašeti kojeg je molila da JNA prestane granatirati bolnicu. Rašeta nije vjerovao da JNA to čini pa su ga u to morali uvjeravati ranjenici iz redova JNA koji su bili zbrinuti u bolnici. Bila je u stalnom kontaktu i s ratnim ministrom zdravstva Andrijom Hebrangom s kojim je dogovorila evakuaciju bolnice po ulasku neprijatelja u grad 18. studenog 1991. godine. Nažalost sporazum kojeg je Hebrang potpisao s predstavnikom Međunarodnog Crvenog križa i generalom Rašetom izigran je, a mnogi ranjenici kao i radnici bolnice odvedeni su na Ovčaru i ondje ubijeni.

Dio osoblja i ranjenika evakuiran je i preko Srbije i BiH pušten u Hrvatsku, a dio je završio u zarobljeništvu. Zarobljena je i doktorica Bosanac koju je JNA najprije odvela u Negoslavce, a zatim u Sremsku Mitrovicu i na koncu u Beograd odakle je razmijenjena 13. prosinca 1991. godine.

Nakon dolaska u Zagreb Bosanac ostala je ravnateljica vukovarske bolnice te je obilazila svjetske gradove od Pariza preko Londona do Washingtona svjedočeći žrtvu Vukovara. Do mirne reintegracije Vukovara radila je u bolnici u Klaićevoj. Nakon toga vratila se u razrušeni grad na Dunavu te snažno angažirala u obnovi bolnice koja je i njezinom zaslugom danas jedna od najopremljenijih u Hrvatskoj.

U više navrata svjedočila je na Međunarodnom sudu u Haagu, kao svjedokinja tužiteljstva, protiv tzv. vukovarske trojke Šljivančanina, Mrkšića i Radića te protiv Slavka Dokmanovića, Slobodana Miloševića, Gorana Hadžića i Vojislava Šešelja.

Izvori
Literatura
Nazor, Ante ur. Grad je bio meta: bolnica, Dom umirovljenika: (agresija Srbije, odnosno JNA i srpsko-crnogorskih snaga na Republiku Hrvatsku i srpska okupacija Vukovara 1991. Zagreb: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2008.
Ponoš, Tihomir ur. Vukovar 1991. – dokumenti srpskih izvora. Zagreb: Novi liber, 2010.
Tolić Oraić, Dubravka ur. Hrvatsko ratno pismo 1991/92 : apeli, iskazi, pjesme. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta, 1992.

Televizija
Heroina Vukovara – dr. Vesna Bosanac. Rabus media za HRT. scenarist i redatelj Vidmir Raič, 2008.