Ime akademika Ivana Aralice znaju mnogi koji nisu pročitali niti jednu njegovu knjigu, a oni koji su pročitali bar jednu sasvim sigurno su tog hrvatskog književnika dobro upamtili. Riječ je o jednom od najboljih i najcjenjenijih domaćih autora, a ovaj članak u dobrom dijelu temelji se na njegovom romanu Život nastanjen sjenama.
Radi se o romanu inspiriranom ratnom zbiljom devedesetih u kojem nam Aralica, kroz autobiografske i memoarske detalje, pripovijeda kako je u Domovinskom ratu prošao njegov rodni kraj, njegova Promina smještena između Knina i Drniša. Među brojnim zabilježenim događajima koji su pogodili taj kraj Aralica ističe i pokolj u prominskom selu Puljane u kojem je uvečer 2. veljače 1993. godine ubijeno osmero osoba starije životne dobi.
Osmero nedužnih civila žrtve su odmazde nad civilnim stanovništvom nakon poraza srpskih snaga u operaciji „Maslenica“. U siječnju 1993. paravojne postrojbe počele su ubijati po prominskim selima, a zločin u Puljanima svakako je najveći i najstrašniji. Zato se 2. veljače obilježava i kao Dan sjećanja na civilne žrtve i hrvatske branitelje prominskog kraja. Evo kako je Aralica opisao što se dogodilo na kobnu Svijećnicu u Puljanima.
U selo su ušla, u dva automobila, šestorica naoružanih zločinaca. Aralica spominje “Arkanovce”, ali i to da je jedan od zločinaca bio domaći čovjek koji je poznavao selo. Kada su uočili nepoznate aute mnogi su se mještani dali u bijeg.
Jedan je automobil skrenuo u zaseok Potpolje, a drugi produžio do Džulića. U Potpolju je najprije ubijen Bože-Krste Bračić rođen 1940. godine. Na kućnom pragu, taj čovjek koji je bio duševni bolesnik, dočekao je ubojice s plastičnim pištoljem na vodu, igračkom. Sasuli su u njega desetke metaka.
Rafali su uzbunili one koji su ostali u selu. U Džolićima u kući Ivana i Ane Mande Bračić zavladala je panika. Njih dvoje istrčali su van gdje su ubijeni, a njihovo troje susjeda – supružnici Pavao i Ana Parać te Marica Bračić ubijeni su u kući. Krvavi pohod tu nije završio. Šestorka se ponovno našla u Džolićima i krenula dalje.
Staru i nepokretnu ženu u kolicima rođenu 1928. godine – Kaju Parać zatekli su u njezinoj kući. Njoj su prerezali grkljan oštrim nožem i nastavili dalje. Tražeći po selu novu žrtvu nisu nailazili na nikoga sve do posljednje kuće u selu u kojoj su ugledali upaljeno svjetlo. Bila je to kuća Josipa Paraća zvanog Miran. Taj starac rođen 1919. godine ubijen je hicem kroz prozor kuće, a srećom zločinci u nju nisu ulazili jer bi u njoj zatekli i njegovu suprugu Mariju koja je svemu svjedočila.
Zločinci su iste večeri otišli u Knin gdje su se hvalili kako su u Promini, u sukobu s ustaškim diverzantima, nanijeli neprijatelju ogromne gubitke. O njihovom je “pothvatu” izvijestio i Radio Knin, no vrlo brzo saznalo se da je riječ o strašnom zločinu.
Već 3. veljače 1993. 7. korpus Srpske vojske Krajine obavijestio je Glavni štab Srpske vosjke Krajine da je u selu Puljane pronađeno pet izmasakriranih leševa. U istom izvješću piše da su zločin vjerojatno počinili Zdravko Bjedov zvani Zubonja iz Knina te Đuro Stevan zvani Suljo iz Vrbnika. Ta pretpostavka temeljila se na tome što su na tom području dva dana ranije pronađene i dvije zaklane osobe za što su spomenuti bili osumnjičeni.
Izvješće SUP-a Knin s početka ožujka 1993. godine spominje šest počinitelja, baš kao i Araličino svjedočanstvo. Kao mogući počinitelji navode se Jovica Bojanić, Đuro Dujaković, Stevan Subotić te trojica neimenovanih među kojima su bili “dobrovoljci radikalne stranke, došli iz Šabca i Kragujevca”.
Ubijeni starci pokopani su u zajedničku grobnicu pred crkvom svetog Martina u Mratovu, odakle su ekshumirani nakon operacije „Oluja“ u kojoj je Promina oslobođena.
Izvori
Literatura
Aralica, Ivan. Život nastanjen sjenama, Zagreb: Znanje, 2009.
Rupić, Mate, ur., Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti, Knjiga 7. Zagreb: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata; Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2009.
Rupić, Mate; Sekula, Janja, ur., Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti, Knjiga 8. Zagreb: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata; Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2010.
Internet
Marina Jurković: “Mještani Promine konačno dočekali optužnicu protiv zapovjednika JNA i krajiške milicije: S našim starima umrle su i naše kuće…”, Slobodna Dalmacija, pristup ostvaren 24. siječnja 2023., https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/mjestani-promine-konacno-docekali-optuznicu-protiv-zapovjednika-jna-i-krajiske-milicije-s-nasim-starima-umrle-su-i-nase-kuce-284006
Radio Drniš: “OBILJEŽENA 28. GODIŠNJICA STRADANJA ŠESNAESTERO CIVILA S PODRUČJA OPĆINE PROMINA”, pristup ostvaren 24. siječnja 2023., https://radiodrnis.hr/obiljezena-28-godisnjica-stradanja-sesnaestero-civila-s-podrucja-opcine-promina/
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.