Na Bogojavljenje, 6. siječnja 1992. godine, Sveta Stolica, prvi je put u nekoj službenoj prilici pokazala da, kada je riječ o hrvatskom teritoriju, ne priznaje više Jugoslaviju nego Hrvatsku. Učinio je to osobno papa sv. Ivan Pavao II. zaređujući monsinjora Petra Šolića za biskupa.
Naime prije ređenja, Šoliću je pristupio nadbiskup Giulio Einaudi, prvi apostolski nuncij u Hrvatskoj, te mu pokazao govor koji će biti izrečen prigodom biskupskog ređenja. Kada je Šolić vidio da će biti predstavljen kao da dolazi iz Jugoslavije odbio je poći prema Bazilici svetog Petra. Nastala je gungula, a rezultat je bio da ga je Ivan Pavao II. predstavio kao svećenika zaređenika za biskupa iz Hrvatske.
Tjedan dana kasnije uslijedilo je i službeno priznanje neovisnosti Republike Hrvatske od strane Svete Stolice, a upravo je tog 13. siječnja 1992. godine papa pozvao biskupa Šolića i nadbiskupa Antu Jurića na privatnu audijenciju kako bi im obznanio veliku vijest.
Petar Šolić rođen je 5. lipnja 1948. godine, u selu Sutina (župa Neorić). Još od dječačke dobi pokazivao je privrženost vjeri i kršćanskoj pobožnosti. Petar je predvodio učenike koji su, unatoč zabrani školskog ravnatelja, polazili vjeronauk u župnoj crkvi. Zbog toga su ga podrugljivo nazivali „biskup“ ne sluteći da će mnogo godina kasnije to zaista i postati.
Nakon završetka sjemenišne gimnazije u Splitu te vojnog roka u Srbiji, nadbiskup Frane Franić poslao ga je u Rim gdje je Šolić završio redoviti filozofsko-teološki studij na Papinskom lateranskom sveučilištu. U rodnom Neoriću 1974. zaređen je za svećenika, a zatim se vratio u Rim u Hrvatski papinski zavod svetog Jeronima te nastavio školovanje i magistrirao i doktorirao moralnu teologiju.
Po povratku u Split imenovan je duhovnikom u splitskom nadbiskupijskom sjemeništu, da bi nakon tri godine postao duhovnik u bogoslovnom sjemeništu. Osim toga osobito se angažirao u radu s mladima. Kao duhovnik splitske katoličke mladeži organizirao je niz hodočašća te predavanja. Zbog toga je često bio u sukobu s komunističkim režimom.
Bio je optužen jer je u Sinju kliknuo mladima „Radije slušajte Krista nego Marxa“, a nakon što je u Rim poveo tisuću mladih oduzeta mu je putovnica. Vrhunac progona uslijedio je nakon što je pred 15 tisuća okupljenih u Sinju, na blagdan Velike Gospe, govorio o ateizmu kao najvećem zlu koje može zahvatiti čovjeka. Poslije čestih ispitivanja i pretresa osuđen je na šest mjeseci zatvora i dvije godine uvjetno.
Uza sve to Petar Šolić uspijevao se baviti znanstvenim radom. Napisao je niz znanstvenih članaka, a moralnu teologiju, socijalnu doktrinu teologije i talijanski predavao je na splitskoj Teologiji. U prosincu 1991. papa Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim biskupom Splitsko-makarske nadbiskupije, a zatim 6. siječnja i zaredio za biskupa. Biskupski službu preuzeo je 2. veljače 1992. godine dok je u Hrvatskoj trajao Domovinski rat. Stoga ne čudi kako je tog dana istaknuo iduće:
Kao ljudi i kršćani, kao svećenici i biskupi, pozvani smo živjeti, raditi i umirati za druge po uzoru na Krista. Po uzoru na Isusa pozvani smo druge tješiti, hrabriti, liječiti, pomagati, poučavati, odgajati, podnositi u milosrđu, blagosti i velikodušnosti, pozvani smo za druge trpjeti i umirati. U tome je srž ljudskog i kršćanskog života jer Evanđelje nije ništa drugo nego ljubav koja traži da bude neprestano ostvarivana. U ovim teškim danima za nas i našu domovinu izdržali smo velike kušnje. Danas i sutra nam treba obnova. Ta se obnova treba zasnivati na osobnoj obnovi i duhovnoj izgradnji, na moralnoj obnovị nas i naših obitelji, na plemenitosti, poštenju i ljubavi cijelog naroda i svih građana naše domovine. Moje biskupsko geslo glasi „Mir i Ljubav“. Želja mi je da kroz cijeli svoj biskupski život budem nositelj i promicatelj evanđeoskog mira i ljubavi svima kojima sam od Boga i Crkve poslan i koje ću u životu susretati i s kojima ću zajedno živjeti i raditi za Boga i za ljude.
Nažalost biskupsko poslanje Petar Šolić je obavljao svega 11 mjeseci. Smrt je biskupa Šolića zatekla na putu u neretvansko selo Otrić-Struge, gdje je trebao predvoditi misno slavlje za blagdan župnog zaštitnika svetog Nikole. Tog 6. prosinca 1992. godine, oko 9 sati, nedaleko od Ploča, vozeći po mokrom kolniku jadranske magistralne ceste kod mjesta Baćine prije većeg zavoja naletio je na kamion svojim osobnim automobilom, pri čemu je u žestokom sudaru ostao na mjestu mrtav.
U konkatedralnoj crkvi svetog Petra u Splitu, gdje je preuzeo biskupsku službu, 12. prosinca 1992. održani su sprovodni obredi i misa koju je predvodio nadbiskup Ante Jurić. Ispraćaj je održan u nazočnosti kardinala Franje Kuharića, gotovo svih hrvatskih biskupa, više od 300 svećenika, predstavnika državnih vlasti, vjerničkog mnoštva te apostolskog nuncija Giulia Einaudia koji je kazao kako je bio u Vatikanu s papom kada je stigla vijest o smrti biskupa Šolića te da je papu veoma ražalostila spoznaja da nema više biskupa Šolića.
Sada kada nam je bio najpotrebniji Gospodin ga je uzeo sebi, jer Mu se to svidjelo. Njegova smrt je veliki gubitak za našu Crkvu i hrvatski narod, a mi vjerujemo da će njegov zagovor i njegova molitva na nebu biti za nas dobitak. Tolikim žrtvama mladih života za slobodu domovine i dostojanstvo čovjeka pridružio se i biskup Šolić.
nadbiskup Ante Jurić
Nakon mise sprovodna povorka krenula je put rodnog mjesta pokojnog biskupa. Kolona automobila i autobusa pratila je pokojnikov lijes. U Sutini kraj kapelice svetog Jure sprovod je krenuo pješice prema župnoj crkvi Svih svetih u Neoriću gdje je na mjestom groblju Petar Šolić pokopan uz svoju majku Katu.
Izvori
Literatura
Slavko Kovačić, “In memoriam. Mons. dr. Petar Šolić, pomoćni biskup Nadbiskupije splitsko-makarske”, Crkva u svijetu, Vol. 27 No. 4, (1992), 199-200.
Internet
Slavica Vuković: “Župnik iz Trilja otkriva: Sveti Otac priznanje je prvo objavio nadbiskupu”, Večernji list, pristup ostvaren 5. lipnja 2021., https://www.vecernji.hr/vijesti/zupnik-iz-trilja-stipe-ljubas-otkriva-sveti-otac-priznanje-je-prvo-objavio-nadbiskupu-1142443
Ivan Ugrin: “Zaboravljeni biskup Šolić”, Slobodna Dalmacije, pristup ostvaren 1. lipnja 2021., https://slobodnadalmacija.hr/kolumne/zaboravljeni-biskup-solic-522172
Periodika
M. Čović: “Biskup Šolić preuzeo službu”, Slobodna Dalmacija (Split), 3. veljače 1992., 4.
“Bio sam pozvan od Udbe”, Slobodna Dalmacija (Split), 7. veljače 1992., 12.
Ivica Milovničić: “Pokopan biskup Šolić”, Slobodna Dalmacija (Split), 13. prosinca 1992., 48.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.