Dana 1. siječnja 1992. započela je nova godina. U Hrvatskoj nova godina strepnje, ali i nade. Nade u skoro primirje i međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Ipak za malobrojne civile koji su ostali u selu Lipovača nedaleko Rakovice, nakon što je okupirano godine, ta nada bila je ugašena na najokrutniji način. U noći s 31. prosinca na 1. siječnja u selu Lipovača zapaljeno je u kućama petero civila koji su izgubili život.
Lipovača, je prije rata bilo malo pitoreskno seoce od 70-ak domaćinstava. Od 267 stanovnika, njih 219 bili su Hrvati. U listopadu 1991. selo je okupirano, a crta obrane pomaknuta prema Rakovici. Selo su zaposjele pobunjeničke snage – Teritorijalna obrana „Vrhovine“ i Združeni odred „Mašvine“. U danima koji su uslijedili počeli su činiti strašne zločine. U selu je ostalo 17 civila, Hrvata koji su se nadali da će im život biti pošteđen jer nisu imali oružja niti su sudjelovali u borbama. Ipak krenule su pljačke, bezrazložna ubijanja stoke, a uskoro i prva ubojstva civila. Krajem listopada ubijeno je sedam članova obitelj Brozinčević na izuzetno okrutan način.
U selu su nakon toga ostali Jure Šebalj, Barbara Vuković, Ana Pemper, Jure Conjar i Milan Smolčić koji su pokušavali ostvariti kakav-takav suživot sa Srbima. Ipak, pokazalo se da to nije moguće. Barbara Vuković, Jure Šebalj i Ana Pemper okupili su se kako bi zajedno dočekali Novu godinu. Jure je kupio bocu rakije i ništa nije slutilo na zlo koje im se sprema. Istodobno su zajedno Novu godinu htjeli dočekati i Jure Conjar i Milan Smolčić. Oko ponoći obje kuće u kojima su se nalazili zapaljene su. Susjed, Srbin, Dušan Ristić čuo je zapomaganje ali se bojao prići od straha da ga netko ne bi ubio.
Za ovaj zločin o kojem se ne priča i koji do sada nije prezentiran široj javnosti nikada nitko nije odgovarao. Osumnjičeni su Zoran Ristić, Dušanov sin te Slavko Kolundžija, pljačkaš i švercer. Istraga je pokrenuta nakon operacije „Oluja“, policija je napravila očevid, pronađene su čak i čahure automatskog oružja na mjestima zločina. Ipak istraga je, prema svjedočanstvu Jose Bertovića, naprasno prekinuta po zapovijedi PU Karlovačke.
Izvori
Literatura
Strižić, Ivan. Zločin bez kazne (knjiga prva). Zagreb: Naklada Hrvoje, 2010.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.