Početkom listopada 1991. godine JNA je, uz pomoć pobunjenih Srba, započela snažnu ofenzivu na Novsku iz pravca Okučana. Napokon 6. listopada hrvatski su branitelji uz velike ljudske gubitke zaustavili JNA svega par kilometara od centra Novske. Neprijatelj je zaustavljen, ali je i dalje napadao s crte Jasenovac – Paklenica – Bair – Bujavica. Kada je crta bojišnice napokon stabilizirana započeli su protunapadi hrvatskih strana, a prvi su se dogodili 14. listopada 1992. godine. I dok su na sjevernom djelu novljanskog ratišta hrvatske snage postigle uspjeh i oslobodile selo Bujavica, napad na Jasenovac nije bio toliko uspješan.
Napad je na južnom dijelu novljanskog ratišta organiziran iz dva pravca: Bročice – Jasenovac i Drenov Bok – Jasenovac. Uz potporu dva tenka, I. satnija HOS-a „Ante Paradžik“ prešla je iz pravca Bročica kanal Strug. Iako su hrvatske snage stigle do samog ulaza u Jasenovac akcija nije uspjela.
Prvi napadi pokazali su i dobru i slabu stranu hrvatskih snaga. Slaba strana bila je taktička; obuhvatna djelovanja bez sigurne veze između postrojba nisu donijela rezultat. Sukladno djelovanje tenka i pješaštva bilo je slabo, a tenkovi su nekvalitetno korišteni. Izvidničko djelovanje bilo je slabo što se vidjelo u neuspješnom pokušaju napada na Jasenovac.
general Rudi Stipčić, ratni zapovjednik Operativne grupe Posavina
Srbi su se reorganizirali, zaustavili napad i uz potporu tri tenka JNA obranili Jasenovac. U tom napadu uništen je jedan tenk hrvatskih snaga, a kao član njegove posade poginuo je dragovoljac HOS-a Dino Simić. Njegovo tijelo ostalo je na teritoriju pod kontrolom neprijateljskih snaga te mu se od tada gubi svaki trag.
Dino Simić rođen je 28. srpnja 1966. godine u Zagrebu. Bio je sin jedinac u oca Petra i majke Đurđice. U rodnom gradu Dino je završio osnovnu i srednju građevinsku školu te stekao zvanje keramičara. Volio je igrati nogomet, bio je društven, a po naravi je bio miran.
Dino je došao u postrojbu HOS-a večer prije napada, između 17 i 18 sati. Odmah sam ga zamijetio jer je djelovao fino, onako zagrebački. I tremu je vjerojatno imao, dolazio je na jedno vrlo teško ratište pa je malo stisnuto djelovao. Nije brbljao, vikao ni prijetio. Držao se pomalo rezervirano. Vrlo simpatičan dečko, fin, nježan, vrlo nježan. Uopće nije bio za tu ratnu gužvu, za sve to, tako mi je djelovao na prvi pogled.
Tomislav Čaušić – Jabuka, pripadnik 1. satnije HOS-a “Ante Paradžik”
Dinina majka preminula je 2017. godine. Nikada nije pronašla tijelo svojeg sina.
Eto, stojim tu! Gledam, je li moguće da je to, to mjesto gdje si pao – svoj život dao. Ne mogu vjerovati! I sve gledam unaokolo, ne bih li te negdje ugledala, ali uzalud! Ovaj križ što stavih, ne znam da li je na pravom mjestu, ali tako srcu olakšavam bol, duši dam prividan mir, a mojim mislima odagnam malo tugu. Ima li koga u našoj Domovini koji će mi te vratiti i dostojno sahraniti, kako bih znala kuda da pođem – na tvoje posljednje počivalište?! Ako ima, unaprijed mu veliko hvala!
Đurđica Simić, majka
Zanimljivo, tenk Dine Simića mnogo godina kasnije postavljen je na ulazu u selo Čavoglave u Dalmatinskoj zagori gdje stoji i danas. Video o pothvatu prijevoza tenka iz Slavonije do Čavoglava snimio je i montirao Damir Markuš Kutina. Video je dostupan OVDJE.
Ime Dine Simića upisano je u spomeniku na zagrebačkoj Kustošiji, kao i na spomen ploči koja je 2017. bila postavljena u Jasenovcu, a danas se nalazi na cesti Novska – Lipik kod „Motela Trokut“.
Izvori
Literatura
Marijan, Davor. Novska u Domovinskom ratu. Novska: HVIDRA, 2009.
Stipčić, Rudi. Napokon smo krenuli. Zagreb: Sveučilišna tiskara, 1996.
Turić, Gordana. U viteza krunica (knjiga II). Zagreb: Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata grada Zagreba, 2008.
Internet
Romana Bilešić: “Upao u zasjedu četnika: Našeg Dinu tražit ćemo dok smo živi”, 24 sata, pristup ostvaren 7. listopada 2020, https://www.24sata.hr/news/upao-u-zasjedu-cetnika-naseg-dinu-trazit-cemo-dok-smo-zivi-643535
Dio ovog članka objavljen je u sklopu emisije Domoljubne minute Hrvatskog katoličkog radija
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.