Rekao mi je “Mama, kad završi rat imat ćeš me doma”, idućeg dana javili su mi da je počinio suicid – sjećanje na Sinišu Kovača

Na današnji dan, 27. srpnja 1995. godine život je tragično izgubio 22-godišnji hrvatski vojnik Siniša Kovač.

Siniša je rođen 24. prosinca 1972. godine u Rijeci, a prve godine života proveo je u Gorskom kotaru, točnije u Prezidu na granici sa Slovenijom. Kako mu je otac radio na željeznici kao strojovođa često su selili pa je tako mladi Siniša osnovnu školu završio u Sloveniji, kao i srednju koju je pohađao u Ljubljani. Odrastao je sa šest godina mlađim bratom Sašom, bio je veseo i razigran, a jako je volio nogomet te je igrao za Nogometni klub Tabor Sežana.

Ratne 1991. godine s obitelji se vraća kući u Prezid nakon što je njegov otac otišao u prijevremenu mirovinu. Među prvim generacijama hrvatskih ročnika odradio je vojni rok u Puli, da bi potom, u srpnju 1993. godine dragovoljno pristupio 9. gardijskoj brigadi „Vukovi“ s kojom je sudjelovao u operaciji „Medački džep“.

Iduće godine prešao je u 2. gardijsku brigadu „Grom“ u kojoj je kao i u „Vukovima“ bio u inženjeriji. Krajem srpnja tekle su pripreme za operaciju „Oluja“ i oslobađanje okupiranih krajeva Hrvatske. Siniša Kovač bio je zadužen za uređenje borbenih položaja u selu Gušće kraj Sunje.

Čuli smo se 26. srpnja, rekao mi je da helikopterom idu na teren. Bila sam zabrinuta za njega no on me umirivao i govorio – Mama, kad završi rat imat ćeš me doma. Idućeg dana javili su mi da je moj Siniša počinio suicid u vojarni Žažina kraj Siska. Svi ga pamte kao čvrstog i hrabrog dečka. Supruga i mene to je slomilo i nikada se nismo ustvari oporavili, pogotovo suprug Juraj koji je od posljedica i preminuo 2006. godine.

Marija Kovač, majka

Siniša je pokopan na mjesnom groblju u Prezidu u kojem danas živi njegova majka Marija. Ona je od 2011. godine preuzela dužnost predsjednice Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Primorsko-goranske županije.

Obilazimo mjesta pogibije naših najmilijih i držimo uspomenu na poginule branitelje obilazeći crtu bojišnice Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Pokrenuli smo i inicijativu da se na spomeniku u Rijeci ispišu imena 206 poginulih branitelja iz Primorsko-goranske županije,

Marija Kovač, majka