“Nitko nam nije rekao da idemo za Knin” – prva akcija Prvih hrvatskih redarstvenika

Republika Hrvatska nije mogla mirno gledati kako se narušava njezin integritet. Državni vrh odlučio je odgovoriti na „balvan revoluciju“. Kako Hrvatska nije imala oružane snage zadaća je povjerena polaznicima tečaja Prvi hrvatski redarstvenik koji su tako 17. kolovoza 1990. poslani na prvi zadatak. Nitko od njih nije znao kamo će biti poslani, no slušajući medije pretpostavljali su da se radi o Kninu.

Nitko nije znao, nikakva kontrola leta, apsolutno niti jedna osoba nije znala cilj toga putovanja, ni razlog zbog kojega su ti aparati (op. a. helikopteri) došli gore u Šimunsku. Jedan, pa drugi pa treći, pa iz Šimunske opet u Lučko. Pa smo tovarili opet neki materijal, pa smo se onda opet vratili u Šimunsku. Onda smo preko Zagreba letjeli i išli dolje prema jugu. Sletjeli smo u Ogulinu, gdje smo napravili stanku. Kada smo uzletjeli, piloti su dobili informaciju da je odredište Zadar. Potom su se pojavili migovi tzv. JNA s prijetnjom da će rušiti helikoptere ako se ne vratimo natrag. Tako, što se tiče ciljeva našeg putovanja, nitko ne može tvrditi da je znao cilj tog putovanja, ni pravac leta tih aparata. Oni su letjeli ranije i nije to, dakle, bilo ništa neobično, ni iznimno. Ono što su ljudi u Šimunskoj pretpostavljali jest da se ide u Knin, jer je njima Knin bio simbol, izvor tog četništva, tog terora koji je bio izražen prema Hrvatskoj. Oni su htjeli ići tamo obračunati se tim teroristima.

Perica Jurić, zamjenik ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Njegove riječi potvrdio je i Prvi hrvatski redarstvenik Ante Bošković:

Perica Jurić, zamjenik ministra, nije nam rekao kamo se ide, nego da mu treba desetak momaka, koji su i fizički i mentalno spremni. Treba one koji mogu vladati situacijom u danom trenutku.

Svi su htjeli u helikopter, a među odabranima se na kraju našao Damir Duić:

Nitko nije rekao kamo se ide, no to se osjećalo. Javljali su se i željeli ići svi. Išlo se sa srcem. Kada smo nakon kratke stanke poletjeli iz Ogulina, iz zrakoplova jugovojske zapovijeđeno nam je da se vratimo ili će nas rušiti.

Što se ustvari dogodilo razjasnio je kasnije ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac:

Oko podneva ja sam, dogovor je bio, poslao tri helikoptera, nitko nije znao da idu prema Kninu. Neki su mislili da ćemo mi osvojiti s tri helikoptera Knin. Ma kakvi, tamo je Mladićev korpus. To je bila verifikacija izvještaja iz Beograda. Hoće li reagirati JNA i izvršiti puč? Rekao sam – Ako se dignu MIG-ovi u Bihaću vraćajte se natrag.

Helikopteri, u kojima je bilo tridesetak polaznika tečaja, nakon prijetnje vratili su se za Zagreb. Zbog reakcije JNA, zamjenik ministra unutarnjih poslova Perica Jurić ocijenio je akciju uspješnom:

To što smo mi učinili bilo je na razini blefa. Na razini jedne taktičke varke. To je zapravo bilo nastojanje da se uvjere ljudi, prije svega u hrvatskoj Vladi, da ih se upozori na opasnosti koje nas čekaju. Najveći broj ljudi u hrvatskoj Vladi nije vjerovao što može biti. Mislili su sve će ići kao po loju. Kada se dogodio ovaj izgred, dakle, kada je vojno zrakoplovstvo jugovojske zaprijetilo vojnom intervencijom po pripadnicima MUP-a, tada su se ovi dozvali pameti. Postalo im je tada jasno da moraju dati više sredstava za unutarnje poslove koji su tada nosili oba resora, i obranu i javni red i mir, te državnu sigurnost. Dakle, eto, tri resora bila su u jednom. Uglavnom, mi smo tada dobili mnogo više sredstava. Tada smo bili u poziciji i opremanja svojih jedinica, ali sve u okvirima zakonskih propisa. Naime, moja je procjena bila da će se dogoditi ovaj izgred koji se dogodio. Taj je izgred bio za Hrvatsku dobar, jer je on pokazao i prema svijetu i ovdje u zemlji pravo lice jugovojske.

Uskoro nakon što su helikopteri prvi put tog dana napustili bazu u Šimunskoj, zbog straha od vojnog udara na legalno izabranu vlast, dio redarstvenika upućen je na područje zahvaćeno „balvan revolucijom“ autobusima. Njihova je zadaća bila uklanjanje barikada i uspostavljanje nesmetanog odvijanja prometa. Ostali redarstvenici raspoređeni su po strateškim mjestima u Zagrebu, dok je u Svetošimunskoj ostao tek jedan vod.

Bilo kako bilo do vojnog udara nije došlo, a Generalštab JNA otkrio je svoje pravo lice. Intervencijom 17. kolovoza 1990. otvoreno se stavio na stranu srpskih pobunjenika. JNA je sljedeći dan, preko agencije TANJUG, opovrgla informaciju da su njihovi migovi presreli helikoptere Republike Hrvatske. U njihovom službenom objašnjenju stoji kako su helikopteri letjeli mimo službene rute te su ih kontrolori leta po propisima obavijestili o prekidu leta.

Izvori
Literatura
Barić, Nikica. Srpska pobuna u Hrvatskoj: 1990.-1995. .Zagreb : Golden marketing – Tehnička knjiga, 2005.
Runtić, Davor. Prvi hrvatski redarstvenik. Zagreb: Udruga Prvi hrvatski redarstvenik, 2003.

Televizija
Prvi hrvatski redarstvenik, Hrvatska radiotelevizija, 2001.

Autor

Podijeli članak

1 misao o ““Nitko nam nije rekao da idemo za Knin” – prva akcija Prvih hrvatskih redarstvenika

  1. Povratni ping: Nisu htjeli život u Hrvatskoj – dio Srba započeo pobunu „balvan revolucijom“ - Domovinski rat

Komentari su zatvoreni.