Nakon što je 1991. godine započeo Domovinski rat u njega su se uključile osobe raznih profesija. Svatko na svoj način stavio je svoje znanje i vještine na raspolaganje hrvatskoj državi i njezinu vodstvu. Osim vojnika, tu su bili liječnici, sportaši, pjevači ali i brojni znanstvenici. Jedan od njih bio je doktor Špiro Matošin, ugledni brodograđevni inženjer koji je preminuo 20. lipnja 2000. godine.
Matošin je rođen 1943. godine u Primoštenu. Nakon završetka osnovne i srednje škole upisao je studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Nakon što je 1965. diplomirao odlazi na odsluženje vojnog roka gdje završava školu rezervnih časnika inženjerije-pontonjerije. Drugi dio vojnog roka služi u Brodarskom institutu u Zagrebu kod docenta Ive Buljasa na projektiranju i ispitivanju brodskih vijaka, gdje je razvio niz poboljšanja u postojećoj tehnici projektiranja.
Od 1967. do 1969. godine Špiro Matošin radi kao projektant u Brodogradilištu “Jozo Lozovina Mosor” u Trogiru, na tankerima “Podravina” i “Posavina”, a zatim na prvom plutajućem doku od 36.000 t nosivosti, koji je bio građen za ledolomca “Lenjin”. Godine 1970. odlazi na usavršavanje u Veliku Britaniju, a po povratku kao tehnički direktor radi na izgradnji infrastrukturnih kapitalnih objekata: vode, struje, puteva, obala, plina, telefonije i drugih.
Krajem 70-ih zaposlio se na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Splitu. A uz sveučilišnu karijeru nastavlja raditi kao savjetnik Brodospasa u obnovi flote, Brodogradilišta Trogir u gradnji objekata, te uz to rješava probleme niza hrvatskih brodogradilišta.
Svoje znanje i iskustvo upotrijebio je u ratnim vremenima kada se Hrvatska borila za svoju suverenost i samostalnost. Nakon što je krajem 1991. pristupio Hrvatskom časničkom zboru, u prvoj polovini 1992. godine započeo je s Brodospasom pripremu projekta pontonskog mosta preko Novskog Ždrila koje je tada još uvijek bilo okupirano.
Kako su pri povlačenju, u rujnu 1991., hrvatske snage minirale i srušile maslenički most trebalo je pronaći alternativu kako bi se povezali sjever i jug Hrvatske koji su ovisili o trajektnoj liniji do otoka Paga koji je bio jedina veza Dalmacije s ostatkom Hrvatske.
Nakon što je Maslenica u siječnju 1993. oslobođena operacijom hrvatskih snaga, po zapovjedi predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, Špiro Matošin projektirao je pontonski most. U srpnju 1993. most je svečano otvoren, a unatoč čestoj topničkoj vatri sa srpskih položaja ipak bio najsigurnija veza između dva dijela slobodne Hrvatske.
U rujnu 1993. godine Špiro Matošin dragovoljno je prišao u Hrvatsku vojsku te bio u njoj do završetka operacije “Oluja”. U tom periodu upravljao je zaštitom i održavanjem mosta u ratnim uvjetima, te sudjelovao u nizu ratnih objekata. Tijekom rata bio je pod direktnim zapovjedništvom Ante Gotovine, a nakon prestanka vojne uprave nad pontonskim mostom, nastavio je rad na održavanju mosta do travnja 1997. kada je isti demontiran.
Izvori
Internet
FSB studentski portal: “IN MEMORIAM – Dr.sc. Špiro Matošin”, pristup ostvaren 10. lipnja 2019., https://www.fsb.unizg.hr/ship-design/mem.htm
Hrvatska tehnička enciklopedija: “Matošin, Špiro”, pristup ostvaren 10. lipnja 2019., https://tehnika.lzmk.hr/matosin-spiro/
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.
Komentari su zatvoreni.