U povijesti moderne, neovisne hrvatske države 19. svibnja 1991. jedan je od najvažnijih datuma. Toga dana Hrvatska je izašla na referendum na kojemu je odlučivala o svojoj budućnosti.
Referendumska pitanja bila su sastavljena na način kojim se otklonio otpor pri provođenju odluka referenduma te mogućnost tumačenja referenduma separatističkim činom kojim se prekidaju daljnji napori i razgovori o transformaciji Jugoslavije u konfederaciju. Tako je na glasačkim listićima trebalo dati odgovore DA ili NE na iduća dva pitanja:
Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?
te
Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?
Zanimljivo, Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju izdao je Proglas protiv referenduma obmane u Hrvatskoj za referendum građana Jugoslavije. U proglasu kojim se pozivalo na bojkot referenduma 19. svibnja 1991. propagiralo se očuvanje jugoslavenske države, bratstvo i jedinstvo među narodima, napose Hrvatima i Srbima, bojkot Europe pod geslom „Bolje grob nego EUROrob”. U njemu je između ostalog stajalo:
Danas te šalju na referendum da glasaš o svojoj propasti. (…) Vode te u Evropu na prodaju da bi njima cvjetalo blagostanje. Hrvatski narode, otrijezni se! Antifašistička Hrvatska nije i nikada neće biti bačena na koljena.
Da proglas nije imao značajnijeg odjeka vidjelo se iz službenog izvješća prema kojemu je referendumu pristupilo 83,6% glasača od ukupnog broja birača. Na prvo pitanje za suverenost i samostalnost izjasnilo se 93,2%, a na drugo protiv ostanka Hrvatske u Jugoslaviji 92,2% birača. Referendum je bojkotirao značajan broj Srba. Tako je u općini Knin referendum organiziran samo u selu Kijevo, a u obližnjem Otišiću u općini Sinj, nastanjenom isključivo Srbima, nitko nije pristupio referendumu.
Sukladno rezultatima referenduma hrvatski je Sabor 25. lipnja 1991. godine proglasio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Ishod referenduma bio je polazište donošenja i Odluke o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država. Ipak do međunarodnog će priznanja Hrvatska doći tek sljedeće godine, 15. siječnja, nakon teških mjeseci u kojima je oružjem morala braniti svoju samostalnost.
Izvori
Literatura
Brstilo Rešetar, Matea, Ivica Nevešćanin i Andreja Smetko. Domovinski rat. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej, 2013.
Internet
HRVATSKI SABOR: “19. svibnja – Referendum o hrvatskoj samostalnosti”, pristup ostvaren 19. svibnja 2020., https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja/vazni-datumi/19-svibnja-referendum-o-hrvatskoj-samostalnosti
Periodika
S. Radulović: “Izjašnjavanje samo u Kijevu”, Slobodna Dalmacija (Split), 20. svibnja 1991., 5,
“Narod je odlučio”, Slobodna Dalmacija (Split), 20. svibnja 1991., 4 – 5.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.