Nisu htjeli život u Hrvatskoj – dio Srba započeo pobunu „balvan revolucijom“

Dio hrvatskih Srba blokirao je na današnji dan, 17. kolovoza 1990. godine, prometnice oko Knina. Bio je to početak pobune dijela Srba u Hrvatskoj protiv novoizabrane vlasti na prvim višestranačkim izborima. Zbog stavljanja velikih balvana i krupnog stijenja na prometnice ovaj događaj ostao je upamćen pod nazivom „balvan revolucija“.

Bio je to logičan slijed pobunjeničkih previranja u krajevima s većinski nastanjenim srpskim stanovništvom. Nakon masovnih mitinga obilježenih ratnim radikalizmom, najavljen je referendum o odcjepljenju, a Srbi su u Kninu 1. srpnja 1990. osnovali „Srpsku Autonomnu Krajinu“.

Razlog za „balvan revoluciju“ pobunjeni Srbi pronašli su u pokušaju Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske da zbog najavljenog referenduma o odcjepljenju, oduzme oružje rezervnom policijskom sastavu na području gdje se prijetilo pobunom – u Kninu, Benkovcu, Obrovcu i Gračacu.

Takvu potpuno legalnu odluku beogradski i kninski mediji ocijenili su nasrtajem na “goloruki” narod. Namjera im je bila “zapaliti” pobunu te srpski narod izvesti na ulice kako bi srušili vlast u Hrvatskoj po već prokušanom modelu (Jogurt revolucija u Vojvodini). Barikade su usred turističke sezone prekinule komunikaciju na nizu prometnica između sjevera i juga Hrvatske. Bio je to šok i sramota za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma.

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju. Također su prema Kninu poslana tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.

Srpsko pobunjeničko vodstvo nastojalo je očuvati uspomenu na 17. kolovoz 1990. pa je taj dan proglasilo 1992. godine “Danom ustanka srpskog naroda u Hrvatskoj”. Zanimljivo, taj je datum prihvaćen i u Srbiji, odnosno Jugoslaviji, što je još jedan u nizu dokaza u umiješanost Srbije u agresiji na Hrvatsku. Naime Narodna skupština Srbije 1992. donijela je “Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju” kojim se vrijeme provedeno u oružanim snagama Jugoslavije nakon 17. kolovoza 1990. tretira kao beneficirani radni staž.

Izvori
Literatura
Valentić, Mirko. Rat protiv Hrvatske 1991. – 1995. – Velikosrpski projekti od ideje do realizacije. Slavonski Brod i Zagreb: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje;  Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2010

Televizija
TV Kalendar (2015.) Hrvatska radiotelevizija. autor Tomislav Šulj, urednik Vladimir Brnardić, 17. kolovoza 2015.