Obranili su komunikaciju Zagreba s istokom Hrvatske – osnovan 64. Samostalni bataljun ZNG Slatina

Nakon prvih višestranačkih demokratskih izbora u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj na kojima je pobjedu odnijela Hrvatska demokratska zajednica, dio Srba u Hrvatskoj nije prihvatio novu vlast. Takav slučaj bio je i u tadašnjoj općini Podravska Slatina odnosno današnjem gradu Slatina.

Već u listopadu ’90. Srbi su se okupili na središnjem gradskom trgu te pokušavaju oduzeti naoružanje od pričuvnog sastava policije. Tenzije su s vremenom rasle, početkom iduće godine na Hrvatskom domu u središtu slatine Srpska demokratska stranaka istaknula je srpsku zastavu, a 4. kolovoza 1991. dolazi i do oružanog napada pobunjenih Srba koje je pomagala JNA. Minobacačka vatra otvorena na grad s obližnjih brda unijela je nemir među građane tog slavonskog gradića.

Idućeg dana, 5. kolovoza, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske donijelo je Odluku o formiranju 64. Samostalnog bataljuna Zbora narodne garde sa sjedištem u Slatini. Deset dana kasnije, odnosno na današnji dan 1991. godine Krizni štab općine Podravska Slatina na blagdan Velike Gospe osnovao je 64. Samostalni bataljun. Formacijska struktura predviđala je 800 pripadnika no u početku ih je bilo manje zbog nedostatka naoružanja. Kako se broj naoružanja povećavao tako je rastao i broj ljudstva. Za zapovjednika je imenovan profesor Ivan Roštaš koji je mjesec dana ranije imenovan na mjesto zapovjednika Teritorijalne obrane Podravske Slatine.

Tijekom kolovoza stizala nam je pripomoć iz Virovitice, Orahovice i Valpova, a vod iz Bjelovara desetak je dana bio smješten u Slatini i sudjelovao u obrambenim akcijama. Iz zaustavljenih kompozicija vlakova u Slavonskom Brodu 3. rujna dobili smo dva topa, tri minobacača, jedan Browing i nešto streljiva. Sredinom kolovoza s novopridošlim dragovoljcima vršena je kratka obuka, osobito u rukovanju minsko-eksplozivnim sredstvima i puškama. Postavljena je kružna obrana grada s ukopanim i maskiranim položajima, a prometni su prilazi fortifikacijski zapriječeni. Osim izviđanjem neprijateljskih položaja, važne informacije o neprijatelju i njegovim snagama dobivali smo od Hrvata izbjeglih iz Voćina. Na svim komunikacijama prema tom mjestu 18. kolovoza teroristi su postavili čuvane barikade, a hrvatskom je pučanstvu zatečenom na tom prostoru zabranjeno napuštanje mjesta.

Ivan Roštaš

Zajedno s policijom 64. Samostalni bataljun pokušao se probiti do napadnutih potpapučkih sela početkom rujna no nisu uspijeli spriječiti pokolj u selima Balinci, Četekovac i Čojlug. Nakon te tragedije koja je potresla cijelu Slavoniju bataljunu pristupa sve više dragovoljaca, a uskoro je sredinom mjeseca zauzet niz karaula uz Dravu te vojarna u samoj Slatini nakon čega dragovoljci dolaze do prijeko potrebnog naoružanja, a zapovjednikom bataljuna postaje Željko Žeželj.

Linija obrane prema područjima pod kontrolom pobunjenih Srba koju je držao bataljun uz pomoć MUP-a bila je dugačka 30 kilometara, a duboka 12 kilometara. Frontalna linija pretezala se pravcem Hum Varoš, Lukavac, Golenić, Ivanbrijeg, Nova Bukovica, Aleksandrovac (danas Bukovački Antunovac) i Balinci. Temeljna zadaća bila je zadržati tu crtu kako neprijatelj ne bi presjekao jedini cestovni i željeznički pravac koji je povezivao Zagreb s istokom Hrvatske. Taj je zadatak uspješno obavljen. Na koncu je broj pripadnika bataljuna dosegao brojku od oko 1100 gardista. Koncem listopada 1991. godine 64. Samostalni bataljun prerastao je u 136. brigadu Hrvatske vojske Slatina koja je u oslobodilačkim operacijama odbacila neprijateljske formacije s Papuka.

Naslovna fotografija
Pripadnici 64. Samostalnog bataljuna osvajaju vojarnu u Slatini

Izvori
Brekalo, Miljenko. Slatinska kronika Domovinskog rata. Osijek: Svjetla grada d.o.o., Osijek, 2017.
Žarković, Petar, prir., Pismo ratniku – Knjiga sjećanja na poginule branitelje u Domovinskom ratu slatinskoga i orahovičkog područja. Slatina: Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Slatina, 2000.

Dio ovog članka objavljen je u sklopu emisije Domoljubne minute Hrvatskog katoličkog radija

Autor

Podijeli članak