U rujnu 1991. godine JNA okupirala je Maslenicu i Novsko ždrilo, a hrvatske snage u studenom iste godine digle su u zrak maslenički most i onemogućile daljnje napredovanje neprijatelja. Tako su pobunjeni Srbi i JNA presjekli hrvatsku obalu i odvojili Dalmaciju od kontinentalne Hrvatske.
I poslije Sarajevskog primirja, u siječnju 1992, cilj im je bio stalnim bombardiranjem i blokadom prometnica iscrpiti hrvatsko gospodarstvo. Dijelovi Dalmacije bili su bez vode i struje, a nekad razvijeni turizam potpuno je zamro. Promet je tekao trajektima i preko Paškog mosta na koji su često padale granate.
U takvoj neizdrživoj situaciji čak se i u Vijeću sigurnosti UN-a raspravljalo o pravu Republike Hrvatske da prometno poveže svoj sjever i jug. Početkom 1993. hrvatska je vojska u operaciji „Maslenica“ oslobodila Novsko ždrilo i okolno područje što je stvorilo pogodne uvjete da se barem pontonskim mostom uspostavi prekinuti promet.
Heroji izgradnje mosta svakako su radnici splitskog “Brodospasa” koji su u iznimno opasnim uvjetima sastavljali most. Ronioci i graditelji često su bili izvrgnuti žestokoj topničkoj vatri. Pa ipak, oni su nastavljali svoj pogibeljni posao postavljanja pontona prema projektu doktora Špire Matošina. Most je bio dug 279 metara, a sastojao se od pet teglenica i šest prijelaznih mostića. Bio je širok 18 metara.
U Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina 17. srpnja 1993. potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici. Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana inzistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske. Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.
Napokon na današnji dan, 18. srpnja 1993. godine, najviši predstavnici Republike Hrvatske predvođeni predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletjeli su u zadarsku zračnu luku Zemunik. Slijetanje Boeinga 707 Croatia Airlinesa označio je na simboličan način pobjedu Hrvatske u bitci za zadarsko zaleđe 1993. godine.
Nakon otvorenja zračne luke Zemunik, predsjednik Tuđman i pratnja uputili su se prema Maslenici. Ondje su pješice prešli pontonski most kod Novskog ždrila i na taj način svečano ga otvorili za promet.
Hrvatske snage koje su se prema Erdutskom sporazumu trebale povući do 1. kolovoza, nisu to učinile, a pobunjeni Srbi nastavili su česta granatiranja područja oko pontonskog mosta. Unatoč čestoj topničkoj vatri koja je nanosila i ljudske i materijalne gubitke, pontonski most znatno je olakšao komunikaciju sjevera i juga Republike Hrvatske, a istodobno se gradio novi armirano-betonski most koji je otvoren 1996. godine.
Naslovna fotografija – Otvorenje pontonskog mosta na Maslenici (autor Zlatko Kalle)
Izvori
Literatura
Šulj, Tomislav, Vladimir Brnardić. Operacija „Maslenica“ – sjećanja sudionika. Zagreb: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2014.
Šulj, Tomislav. Planinska satnija Velebit. Zagreb: Despot infinitus, 2018.
Televizija
Mirela Menges: “Otvoren pontonski most u maslenici i aerodrom u Zemuniku” (prilog TV Kalendar 18. srpnja 2008.)
Internet
FSB studentski portal: “IN MEMORIAM – Dr.sc. Špiro Matošin”, pristup ostvaren 10. lipnja 2019., https://www.fsb.unizg.hr/ship-design/mem.htm
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.
Komentari su zatvoreni.