Na današnji dan 1991. godine hrvatske snage uz veliku žrtvu obranile su Bastajske Brđane.
Dana 5. studenoga u Haagu na Mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji dogovoren prekid svih borbenih djelovanja. Sukladno tome načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, Anton Tus, zapovjedio je prekid vatre istog dana. Sukladno tome zapovjednik Operativne zone Bjelovar, Miroslav Jerzečić, zapovjedio je obustavu daljnjeg oslobađanja Bilogore koje je započelo kroz operaciju „Otkos 10“ 31. listopada 1991.
Snage koje su uspješno oslobodile jugoistočni dio grubišnopoljske općine na položajima su zamijenili pripadnici novoosnovanog 55. samostalnog bataljuna Zbora narodne garde iz Bjelovara. Oni su učvrstili liniju obrane na pravcu Ivanovo Selo – Munije – Turčević Polje – Dijakovac. Srpske snage nisu se pomirile s porazom. Nastavile su s vojnim djelovanjima i napale susjedne položaje 127. brigade u bitci za Kravljak. Kako se situacija nije smirila snage 55. samostalnog bataljuna ZNG dobile su, zajedno s Izvidničko-diverzantskom satnijom Operativne zone Bjelovar, zadatak napredovanja prema Bastajskim Brđanima.
Dana 11. studenoga krenuli su iz dva pravca, preko Malog Miletinca i preko Velikog Miletinca. Ta sela oslobođena su istog dana, no pred Bastajskim Brđanima srpske su snage bile dobro utvrđene i osigurane minama. Ta linija probijena je 12. studenoga kada su Bastajski Brđani oslobođeni uz pomoć izvidničkog voda 77. samostalnog bataljuna Grubišno Polje. Zrakoplovstvo JNA stiglo je u pomoć srpskim snagama no zabunom je pogodilo i Veliku Klisu koja je bila pod njihovom kontrolom što je dodatno snizilo moral neprijatelju. Bio je to još jedan udarac za srpske snage na tom području jer su tim uspjehom hrvatske snage pod kontrolu stavile dio prometnice Daruvar – Đulovac.
Dana 13. studenoga srpske su snage izvele protunapad na Bastajske Brđane. Borbe su bile teške i uz puno žrtava – hrvatske snage imale su 8 poginulih i mnogo ranjenih. S prve linije bojišta u bjelovarsku bolnicu stigla je dojava ranjenicima kojima je hitno potrebna pomoć. Doktor Anđelko Višić s kolegama je sjeo u sanitetsko vozilo i žurno krenuo u pomoć ranjenim pripadnicima 55. samostalnog bataljuna i 77. samostalnog bataljuna. Dolaskom u Bastajske Brđane sanitetska ekipa zbrinula je ranjenike te krenula prema bazi. Putem je naišla na neprijateljsku zasjedu. Vozilo je izrešetano mitraljeskim mecima, a doktor Višić je poginuo na licu mjesta.
Anđelko Višić rođen je 29. studenog 1948. u Bjelovaru gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je 1972. godine. Nakon pripravničkog staža počinje raditi na Internom odjelu bjelovarske bolnice. Godine 1981. završio je specijalizaciju Interne medicine u Zagrebu, a zatim i poslijediplomski studij gastroenterologije. Objavio je nekoliko stručnih radova iz područja gastroenterologije. Bio je oženjen i otac je dvoje djece. Početkom studenoga 1991. dragovoljno je pristupio u redove 55. samostalnog bataljuna.
Poštovani kolega Anđelko Višić je bio izuzetno dobra osoba, izvrstan kolega i profesionalac u svom poslu.
dr. Ali Allouch, kolega
Na prostoru Bastajskih Brđana, u razdoblju od 13. studenoga do 5. prosinca 1991. godine, pored dr. Anđelka Višića, poginuli su Božidar Oreč, Tomo Pavliš, Ivica Ćavarušić, Željko Šijić, Josip Topalović, Milan Pavičić, Zdravko Hodak, Mladen Fejer, Ivan Štagrl, Josip Koronc i Dražen Gladoić.
Izvori
Literatura
Mijatović, Anđelko. Otkos-10. Zagreb: Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske; Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2011.
Petričević, Ante; Husar, Josip et al. Ratna kirurgija u Domovinskom ratu. Split: Ante Petričević, 2007.
Samardžija, Ivan. Operacija Otkos-10. Zagreb: Despot infinitus, 2019.
Internet
Kristina Turković: „Odana počast žrtvama u Bastajskim Brđanima“, Grad Bjelovar, pristup ostvaren 9. studenoga 2020., https://www.bjelovar.hr/bastajski-brdani-2016/
Bjelovar.live: „DANAS 27. OBLJETNICA Bjelovarčanin Anđelko Višić prvi je liječnik ubijen u Domovinskom ratu“, pristup ostvaren 9. studenoga 2020., https://bjelovar.live/danas-27-obljetnica-bjelovarcanin-andelko-visic-prvi-je-lijecnik-ubijen-u-domovinskom-ratu/
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.