“Pume” u oslobađanju zadarskog zaleđa – bitka za Drače

Zaseok Drače u zadarskom zaleđu, kao simbol otpora srpskih pobunjenika, tragično je mjesto bitke za zadarsko zaleđe tijekom 1993. godine.

U operaciji “Maslenica”, osvajanje Drača povjereno je Borbenoj grupi 113. Nju su činili pripadnici 113. brigade iz Šibenika i podređene lokalne postrojbe, a bila je posebna po tome što je većinski bila sastavljena od pripadnika ročne vojske. Uz to ovo je bio prvi slučaj u Domovinskom ratu da je skupina ročnih vojnika izvršila napadajnu zadaću. Drače nisu osvojene, niti uz pomoć pripadnika specijalnih postrojbi Glavnog stožera Oružanih snaga RH, jer je neprijatelj bio dobro utvrđen i tehnički nadmoćniji. S jednim poginulim i nekoliko ranjenih morali su se povući.

Kada je, krajem veljače 1993., iscrpljenu Borbenu grupu 113 zamijenila Taktička grupa 7. gardijske brigade, varaždinskih “Puma”, također je dobila zadaću osloboditi Drače i izbiti na kotu Čardak kako bi se zauzeli bolji položaji za obranu. Nažalost za “Pume”, sve je od početka krenulo loše. Informacije koje su dobili iz zapovjedništva sektora te prikupili u izviđanju s pripadnicima lokalnih postrojbi nisu bile dovoljne. Protivnik je bio iznimno dobro utvrđen i naoružan, imao je tenkovsku, topničku i pješačku potporu, a prilaz zaseoku bio je gusto miniran.

Priprema za napad u noći s 2. na 3. ožujka bila je neuspješna te je samo alarmirala pobunjene Srbe. Novi napad, organiziran nekoliko sati kasnije, završio je fijaskom. Pješaci koji su napali Drače morali su se povući u vrlo teškim okolnostima, a u Suhovarama, polaznoj točki napada, dogodila se tragedija. Zbog eksplozije mine u minobacaču, tog 3. ožujka 1993., poginula su petorica Puma – Ivan Kovačević, Josip Pavličević, Mladen Poturiček, Darko Tomić i Marijan Zebec. Neuspjeh i tragedija nisu obustavili plan za osvajanje Drača, što se pokazalo velikim promašajem.

Nakon šoka izazvanog velikim gubicima, 4. ožujka izvršene su daljnje pripreme i reorganizacija snaga za novo napadno djelovanje. Ono je započelo 5. ožujka 1993. godine u 3 i 30 u noći. Tijekom novog podilaženja iz Suhovara, pripadnici Taktičke grupe 7. brigade nailazili su na minska polja. Radi sigurnijeg prolaza odmah se pristupilo njihovom uklanjanju pri čemu su dvojica hrvatskih vojnika ranjena. Na prilazu zaseoku Drače, prije samog borbenog dodira, hrvatskim vojnicima pružena je topnička podrška uslijed koje je otvorena vatra po neprijateljskim položajima, a djelovali su i tenkovi. U tom trenutku uništene su srpske otporne točke te se krajiška vojska povukla. Njihovi pripadnici napustili su rovove ispred zaseoka te ušli u podrume kuća.

Ta taktika hrvatskih snaga omogućila je brzo zauzimanje najisturenijih položaja srpske obrane bez ikakve borbe. Do borbenog kontakata dolazi tek oko podneva. Lijevi dio Drača, gledano iz pravca Suhovara našao se pod kontrolom hrvatskih snaga. Značajan uspjeh gardisti su postigli zarobljavanjem Slobodana Gagića, neprijateljskog zapovjednika desetine. On im je otkrio određene podatke o srpskim snagama. Činilo se da će Drače biti napokon oslobođene no tijekom daljnjih borbi neprijatelj se konsolidirao i uveo nove snage te započeo protunapad. Hrvatskim vojnicima, koji su se našli u nezavidnoj situaciji, poslana su u pomoć dva tenka i grupa od šest pješaka.

Nažalost, na prilazu Dračama oba su tenka pogođena i onesposobljena za daljnja borbena djelovanja, a u napadu je poginuo Veseljko Kreča, dok su četvorica pripadnika 7. brigade ranjena. Kako su srpske snage preuzele prevlast na području, dio hrvatskih snaga našao se u poluokruženju. Nemogućnost zadržavanja osvojenog područja, veliki gubici u ljudstvu, nadmoć neprijatelja, nedostatak sredstava i posljednji neuspjeli pokušaja da se snagama u borbenom dodiru pošalje pomoć, naveli su zapovjedništvo da naredi povlačenje u pravcu Suhovara.

Izvlačenje se odvijalo u teškim uvjetima pod stalnom neprijateljskom vatrom u kojoj su stradali mnogi pripadnici brigade. Dio ih je ubijen, dio ranjen, a teško ranjeni Robert Herkov je zarobljen i odveden u zatočeništvo u Knin. Tog posljednjeg dana akcije, osim već spomenutog Kreče, poginuli su Ivo Hruško, Stjepan Labaš, Dražen Miljević, Dražen Obrstar i Ivica Uranić.

Zaseok Drače oslobođen je tek u operaciji „Oluja“ 1995. godine.

Izvori
Literatura
Šulj, Tomislav, Vladimir Brnardić. Operacija „Maslenica“ – sjećanja sudionika. Zagreb: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2014.
Monografija 7. gardijska brigada Hrvatske vojske Puma. Zagreb: Despot infinitus, 2012.