Koncem kolovoza 1991. godine neprijateljske snage sve su više stezale obruč oko Topuskog. Nakon što je 29. kolovoza okupirano obližnje selo Skela cijelo područje s desne strane rijeke Gline našlo se pod okupacijom.
Već idućeg dana neprijateljske formacije prešle su rijeku i iz obližnjih Gređana otele četvoricu muškaraca – Ante Žužić, Milan i Borislav Litrić te Ivica Mićo Pereković koji je i jedini preživio zarobljeništvo i dočekao razmjenu. Pokojnog Ante Žužića i njegove sudbine već smo se prisjetili na portalu, a današnji ćemo članak posvetiti ocu i sinu – Milanu i Borislavu Litriću.
Milan Litrić rođen je 11. lipnja 1929. godine u Šestanovcu. Životni put odveo ga je iz rodne Dalmacije do Topuskog odnosno susjednih Gređana na granici Korduna i Banovine. Ondje se oženio za Mariju, rođenu Piškor, s kojom je dobio sina Borislava te kćeri Miru i Veru. Živio je mirnim životom podižući obitelj baveći se poljoprivredom i zidarstvom. Kada je u njegovu kraju počeo rat zajedno sa sinom Borislavom priključio se hrvatskim braniteljima.
Borislav Litrić rođen je u Gređanima 24. siječnja 1954. godine u kojima je i odrastao uz mlađe sestre Veru i Miru. Osnovnu i srednju školu završio je u Topuskom, a zatim je otišao raditi u Zagreb gdje je osnovao obitelj s Marijom, rođenom Mihajlović, s kojom je imao sina Ivana i kćer Anu. Često je dolazio kući u Gređane, a kada je počeo rat uključio se aktivno u obranu svojeg sela. Pri odlasku na prvu crtu obrane, ne znajući da su je hrvatski branitelji napustili i da je ustvari pala, zarobljen je, a u centru sela prije toga zarobljen je njegov otac. Ivica Pereković koji je zarobljen s njima posvjedočio je u knjizi Svjedočanstva glinskih logoraša što se potom dogodilo:
Ovako zarobljene i vezane odveli su nas preko rijeke Gline u susjedno selo Selište, gdje su nas u dvorištu obitelji Priljeva, tukli, mučili i pljačkali. Od tuda su nas odveli u logor Glina, koji je formiran u prostorijama Odgojno popravnog doma u Glini, gdje je nastavljeno tučenje i mučenje na razne načine uz svakodnevna i cijelonoćna ispitivanja.
U istoj knjizi, jedan od logoraša, Zoran Kotnik posvjedočio je kako su 19. rujna 1991. otac i sin Litrić zajedno s Jankom Kaurićem i Antom Žužićem odvedeni iz logora:
Sin je plakao, a otac ga grli i kaže – Ne boj se sine, uskoro smo u raju. Kaurić se primio grčevito za mene i nije se htio odvojiti, pa sam ga morao na silu odvojiti od sebe, inače bi i mene odveli. Tako su mi rekli stražari.
Milana, Borislava, Janka i Antu odveo je Rade Miljević kojem se zbog toga sudilo na Županijskom sudu u Sisku no oslobođen je nakon dvije osuđujuće presude. Naime nije dokazano da ih je on predao pripadnicima izviđačko-diverzanstke grupe Jose Kovačevića. Oni su ih naime odveli na brdo Pogledić, odmah iznad katoličkog starog groblja u Glini gdje su si sami kopali jame koliko su mogli od iscrpljenosti i šoka. Nakon toga je počela likvidacija, ne metkom nego tupim predmetima.
U jesen 1996. pronađeni su posmrtni ostaci Milana Litrića koji je iste godine ispraćen na zagrebačkom Krematoriju te sahranjen u Gaju Urni. Njegov sin Borislav ekshumiran je u jesen 2001. te deset godina nakon što su ga mučki ubili dostojno pokopan na zagrebačkom Mirogoju u Aleji branitelja. Njegov sin Ivan i kćer Ana na grobu su mu uklesali poruku:
Tata, ako je Bog jedino stvorenje koje ne mora biti viđeno da bi se vjerovalo, onda si ti jedino stvorenje koje ne mora biti prisutno da bi se voljelo.
![](https://domovinskirat.hr/wp-content/uploads/2022/09/WhatsApp-Image-2022-09-14-at-15.31.15-1024x768.jpeg)
Izvori
Literatura
Lipak, Ivan. Svjedočanstva glinskih logoraša – knjiga prva. Sisak: Udruga Zavjet, Podružnica Sisačko-moslavačke županije: Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora, Podružnica Sisačko-moslavačke županije, 2017.
Šaravanja, Vjekoslav. 10.000 djece bez roditelja u Domovinskom ratu. Slavonski Brod: Obiteljski centar župe Duha Svetoga, 2001.
Internet
Zdravko Strižić: “Rade Miljević (68) iz Gline oslobođen optužbe za ratni zločin”. Večernji list, pristup ostvaren 10. svibnja 2022., https://www.vecernji.hr/vijesti/rade-miljevic-68-iz-gline-oslobodjen-optuzbe-za-ratni-zlocin-478223
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.