Nakon što je u proljeće 1991. godine osnovan Zbor narodne garde, koja je tada djelovala u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova, počinju se osnivati i specijalne postrojbe unutar Ministarstva obrane. Prva je u svibnju 1991. u Kumrovcu ustrojena Bojna „Zrinski“, a na današnji dan, 29. srpnja iste godine, i Bojna „Frankopan“.
![](https://domovinskirat.hr/wp-content/uploads/2020/07/Frankopani.jpg)
Jezgru te najelitnije i najučinkovitije specijalne postrojbe činili su Hrvati iz francuske Legije stranaca. Popunjavali su je borci s ratnim iskustvom s bojišta iz svih krajeva Hrvatske. U bojni je bilo i Hrvata iz dijaspore te nekolicina stranih dragovoljaca. Frankopanima je isprva zapovijedao bivši kapetan Legije stranaca Ilija Tot, kojeg je nakon nekog vremena zamijenio njegov zamjenik, bivši legionar Bruno Zorica Zulu.
![](https://domovinskirat.hr/wp-content/uploads/2020/07/Frankopani-5.jpg)
Nakon ustrojavanja i opremanja, postrojba pristupa intenzivnoj obuci koja se provodila u bazi Žutica pokraj Ivanić Grada prema modelu Legije stranaca i NATO-ovu standardu. Bojna Frankopan imala je oko 150 pripadnika koji su bili osposobljeni za sve vrste zadaća, većinom u neprijateljskoj pozadini. Od samog osnivanja, taktička skupina „Frankopana“ djelovala je u Dalmaciji, na sinjskom i stonskom ratištu, a između ostalog sudjelovala je u akciji oslobađanja Šibenskog mosta. U tom razdoblju “Frankopani” su preuzeli i obavezu osiguranja Hrvatske radiotelevizije i to na spektakularan način:
Tijekom 1991. bojna Frankopan ratuje u zapadnoj i istočnoj Slavoniji. Na novljanskom ratištu izazvala je kaos u neprijateljskim redovima nakon diverzije i uništavanja skele na rijeci Savi između Uštice i Jasenovca. U Osijeku, tijekom najžešćih napada na grad, istaknula se u izvlačenju poginulih gardista s ničije zemlje iz šume Rosinjača kod Tenje i u uspostavi mostobrana u Baranji.
![](https://domovinskirat.hr/wp-content/uploads/2020/07/Frankopani-3.jpg)
U travnju 1992. godine bojna Frankopan odlazi na Južno bojište gdje sudjeluje u akcijama deblokade Dubrovnika, te ponovnoj uspostavi bojišnice kod Šuice nakon pada Kupresa ondje sudjeluju i u manje poznatoj diverzantskoj akciji o kojoj je u podcastu “Gdje si bio ’91?” progovorio povjesničar Tomislav Šulj:
U lipnju 1992. za zapovjednika Bojne imenovan je Vinko Primorac. Potkraj 1992. godine bojna Frankopan je ugašena, a preustrojem Hrvatske vojske njezini pripadnici prelaze ponajviše u 2. i 7. gardijsku brigadu te bojnu Zrinski i ostale specijalne postrojbe Hrvatske vojske. U obrani Hrvatske poginulo je dvanaest njezinih pripadnika.
Fotografije
Facebook stranica BOJNA FRANKOPAN spgs – HV
Izvor
Monografija 1. hrvatski gardijski zdrug, Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Glavni stožer Oružanih snaga RH, 2011.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.
Komentari su zatvoreni.