Poginuo je osvajajući bjelovarsku “Barutanu” i iza sebe ostavio trudnu suprugu – rođen heroj Dražen Pervan

Na današnji dan, 13. srpnja 1969. godine, u Bjelovaru je rođen heroj Domovinskog rata Dražen Pervan.

Odrastao je u obitelji Milke i Vinka podrijetlom je iz livanjskog kraja, a koja je u bjelovarski kraj se doselila 50-ih godina 20. stoljeća. U demokratske promjene, koje su zahvatile Hrvatsku početkom 90-ih uključili su se Draženov otac Vinko i brat Damir te sam Dražen kao član mladeži HDZ-a. Osnutkom Zbora narodne garde u Bjelovaru, Damir i Dražen Pervan dragovoljno su se priključili domaćoj 105. brigadi. Zbog svoje fizičke spremnosti Dražen je raspoređen u diverzantski vod kojim je zapovijedao Damir.

Prvo ratno iskustvo njihova skupina stječe u kolovozu 1991. na pakračkom ratištu gdje sudjeluju u teškim borbama za grad Pakrac. U rujnu se vraćaju na bjelovarsko područje te su angažirani na motrenju vojnog skladišta i vojnog objekta JNA „Bedenik“ poznatijeg pod nazivom „Barutana“. Značajna pomoć bio im je prebjeg iz JNA, dočasnik Siniša Paunović koji je izvrsno poznavao raspored u tom vojnom objektu. Sredinom rujna hrvatske su snage započele blokadu vojarni JNA, pa je tako i prema zapovjedi zapovjednika Kriznog stožera Bjelovara, Stjepana Budinskog započela blokada vojnog skladišta „Barutana“. Diverzantski vod imao je zadatak spriječiti izlazak vojnika JNA, te zaustaviti pomoć koja bi im mogla pristići.

Brojne vojarne i vojni objekti JNA u Hrvatskoj predavali su se jedan za drugim, no zapovjednik bjelovarskog garnizona JNA nije bio za miran rasplet situacije. U rano jutro 29. rujna 1991. odlučeno je da se neprijatelja odlučnije pritisne i prisili na predaju. Pripadnici diverzantskog voda Damir Pervan, Ivan Trogrlić, Marko Tukerić i Siniša Paunović u 6 i 30 presjekli su žičanu ogradu i krenuli razminiravati područje oko „Barutane“. Tada je na njih otvorena vatra, a jedini preživjeli bio je teško ranjeni Damir Pervan koji se uspio puzajući izvući.

Kada su hrvatske snage uspjele ovladati vojnim objektom, major JNA Milan Tepić digao je skladište streljiva i eksploziva u zrak. Uz njega je poginuo i nepoznat broj ročnih vojnika JNA te hrvatski vojnici Ivan Cvrtila, Edvard Kukal, Stevo Legčević, Vladimir Makar, Nikola Petrić, Mario Šimić, Milan Vuković te 22-godišnji Dražen Pervan.

Iza sebe, Dražen je ostavio trudnu suprugu Daliborku koja je u prosincu 1991. rodila kćer Martinu koja nikada nije upoznala svog oca. Posmrtno je promaknut u čin satnika i odlikovan Spomenicom Domovinskog rata 1990.-1992. i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Major Milan Tepić zbog svojeg terorističkog čina posljednji je odlikovani narodni heroj Jugoslavije, a danas se po njemu zovu ulice u mnogim gradovima u Srbiji i Republici Srpskoj.

Izvori
Literatura
Runtić, Davor. Junaci Domovinskog rata (knjiga 11). Vinkovci – Šibenik: Neobična naklada, 2006.
Šaravanja, Vjekoslav. 10.000 djece bez roditelja u Domovinskom ratu. Slavonski Brod: Obiteljski centar župe Duha Svetoga, 2001.
Čutura, Dinko ur. Heroji ne umiru (I. knjiga). Zagreb: Hrvatska zejdnica udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Republike Hrvatske, 2009.