Jedan od najvećih problema pred kojima se Hrvatska našla u začecima formiranja oružanih snaga bio je nedostatak naoružanja. Nezahvalna situacija nagnala je mnoge da sami krenu u izradu naoružanja i sredstava za obranu od nadolazeće velikosrpske agresije. Među tim sredstvima našla su se i oklopna vozila koja su uglavnom bila namijenjena opskrbi i zaštiti pripadnika hrvatskih snaga. Takva vozila izrađivana su u poduzećima koja su imala potrebnu tehničku opremu, a čast izrade prvog improviziranog oklopnjaka pripala je tvornici ferolegura “Dalmacija” iz Dugog Rata.
![](https://domovinskirat.hr/wp-content/uploads/2021/07/20477839-9fa9-4c81-83cd-163f8f242885-1024x585.jpg)
Idejni začetnik takvog projekta Ivica Pavlović, u suradnji s Vladom Zemunikom, organizirao je izradu oklopnjaka uz „blagoslov“ tadašnjeg direktora tvornice Nedjeljka Špira Ercega. Bez obzira na to što u tvornici nije bilo ni iskustva s vozilima te vrste, niti sredstava i materijala za vojnu proizvodnju, uz opasnosti koje su prijetile, u samo nekoliko mjeseci dovršeno je prvo oklopno vozilo TIN, nazvano po akronimu Tuđman i narod.
![](https://domovinskirat.hr/wp-content/uploads/2021/07/WhatsApp-Image-2021-07-11-at-11.45.51.jpeg)
Na današnji dan, 11. srpnja 1991. godine, u 14 i 30 TIN je izišao iz tvornice te uskoro dospio na naslovnice svjetskih vojnih časopisa, a izazvao je i reakciju Generalštaba JNA u Beogradu koji je naložio da se TIN mora uništiti. Vozilo je predano na uporabu 4. “A” brigadi Zbora narodne garde, no osim borbenog značaja njegova važnost bila je i u pokazivanju da je Hrvatska u stanju izraditi sredstva te vrste, što je bilo od neprocjenjivog značaja za moral, kako branitelja tako i svih građana.
![](https://domovinskirat.hr/wp-content/uploads/2021/07/19910706-10-1024x686.jpg)
Veličanstvena je bila primopredaja TIN-a, i ono što je izazvao na putu od Dugog Rata do Resnika može se najtočnije opisati kao – delirij mase, ljudi, žena i djece u motoriziranoj koloni u prethodnici… Došlo je do erupcije snage i morala naroda… TIN-ovo je stvarno najsnažnije oružje bio moralni učinak. Tek iza morala dolaze fizička, tehnička i taktička osposobljenost. Točnost navedenog dokazana je upravo u Domovinskom ratu
Ivo Jelić, zapovjednik 4. “A” brigade
![](https://domovinskirat.hr/wp-content/uploads/2021/07/19910706-19-1024x835.jpg)
U tvornici ferolegura “Dalmacija” napravljena su još dva improvizirana oklopnjaka – HOT 011 i HOT 111 koji su predani hrvatskim snagama u kolovozu, odnosno listopadu 1991. godine. U Hrvatskoj je izrađeno preko 250 različitih improviziranih oklopnih vozila koja su nastajala na svim vrstama podvozja, od traktora, buldoždera, kamiona ili autobusa pa sve do vlakova.
![](https://domovinskirat.hr/wp-content/uploads/2021/07/19910706-9-1024x686.jpg)
Za razliku od nekih ranijih, i mnogih kasnijih hrvatskih improviziranih oklopnih vozila, TIN je bio potpuni oklopni transporter. U nuždi su se “oklopnjaci” najčešće radili zavarivanjem limova i ploča na karoseriju. Za razliku od toga, na TIN-u je izrađeno cjelovito, zatvoreno oklopno tijelo, koje je štitilo posadu ne samo od mina i projektila, već i od napada bojnim otrovima. Prirodno je da su se na njemu javili i neki problemi koji su na kasnijim vozilima, zahvaljujući iskustvu s ratišta, izbjegnuti.
Ivan Skender
![](https://domovinskirat.hr/wp-content/uploads/2021/07/19910706-29-1024x686.jpg)
Zarobljavanjem većih količina borbene tehnike Jugoslavenske narodne armije, značaj improviziranih vozila je opao, a njihova je izrada prestala. Nerijetko su takva vozila sudjelovala u najtežim borbama Domovinskog rata poput zasjede u selu Kusonje pokraj Pakraca u kojoj je oklopnjak TOP 1 zaustavljen pogotkom rakete iz ručnog bacača. Mnoga takva vozila ipak su dočekala kraj rata, no ne i TIN koji je uništen u listopadu 1991. u borbama za selo Briševo u zadarskom zaleđu.
Naslovna fotografija – izlazak TIN-a iz tvornice u Dugom Ratu
Izvori
Literatura
Jelić, Ivo. 4. brigada ZNG : čovjek i rat 90/92. Split: Hrvatski časnički zbor, 2005.
Periodika
Ivan Skender: “TIN – prvi hrvatski oklopni transporter”, Magazin za vojnu povijest (Zagreb), kolovoz 2011.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.