“Kad bih znao da je moj Ivica zadnji, pjevao bih, a ne plakao” – ubijen heroj Ivica Jurica

Na današnji dan, 10. srpnja 1991. godine, kod izlaza iz sela Rupalj u pravcu Posedarja, na Jadranskoj magistrali, srpski teroristi napali su policijsku patrolu Policijske uprave Zadar. Život je u toj zasjedi izgubio Ivica Jurica iz Suhovara. Dvojica njegovih kolega Mile Rončević iz Jasenica i Šime Jurjević Škopinić iz Kruševa teže su ranjeni, a Ivica Vanjak iz Ruplja lakše.

Napadači su bili skriveni u grmlju i vinogradu pored ceste te su čekali priliku za napad. Tada je naišla policijska patrola koja je bila zadužena za kontrolu područja do Posedarja. Policijska Opel Corsa u kojoj se patrola nalazila poptuno je izrešetana mecima iz automatskog oružja. Reško ranjeni Mile Rončević uspio je bez zaustavljanja proći još 500-injak metara dok se nije zabio u štand za prodaju voća pored ceste. Tada su Jurjević i Vanjak ispali iz vozila, a Rončević je nastavio voziti automobil s poginulim kolegom sve dok pola kilometra dalje nije izletio u polje kraj ceste.

Taj događaj uzbunio je javnost u Zadru i zadarskom zaleđu, a na sprovodu poginulog policajca okupilo se tisuće ljudi. Zanimljivo, beogradski dnevni list “Politika” ovaj je događaj okarakterizirao kao nesretan slučaj u kojem je Juricu nepažnjom ubio kolega iz vlastite postrojbe.

Ivica Jurica rođen 21. studenog 1968. godine. Bio je policijski službenik u Postaji prometne policije Policijske uprave Zadar od 10. prosinca 1990.godine. U njegovim Suhovarama njegova je smrt, idućeg dana, izazvala golemu ogorčenost i tugu. Ivica je imao mnogo prijatelja, bio je uvijek vesela osoba, spremna na šalu i druženje.

Stanovnici Suhovara iz revolta su to jutro zaustavili autobus koji je prevozio radnike u voćnjake Poljoprivrednog kombinata Zadar znajući da su u njemu i Srbi iz okolnih sela. Zaustavljeni radnici put su do voćnjaka nastavili pješice, a da ne bi došlo do većeg incidenta te kako bi pružili podršku obitelji Jurica u selo su stigli i predstavnici Skupštine općine Zadar, na čelu s potpredsjednikom Zlatkom Begonjom. Obitelj Jurica teško je podnijela gubitak, Ivica je iza sebe ostavio petero braće i sestara te majku Slavicu i oca Slavka koji je novinarima rekao:

Kad bih znao da je moj Ivica zadnji, pjevao bih, a ne plakao.

Za ovaj zločin koji se dogodio na današnji dan 1991. u 22 sata i 55 minuta bili su optuženi pripadnici paravojne postrojbe pobunjenih Srba – Goran Opačić Klempo, Željko Cvjetanović, Zoran Erceg Šugi, Siniša Medak i Dušan Lakić. Nakon što je potonji 2002. uhićen na graničnom prijelazu Tovarnik te ispitan, oslobođen je optužbi, a Županijsko državno odvjetništvo u Zadru odustalo je od progona i ostalih optuženih lica.

Izvori
Literatura
Ružić, Slaven. „Razvoj hrvatsko-srpskih odnosa na prostoru Benkovca, Obrovca i Zadra u predvečerje rata (ožujak – kolovoz 1991. godine)“ Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 43(1) (2011): 399 – 425.

Periodika
M. Vuksan: “Ubojstvo iz zasjede kod Zelenog Hrasta”. Slobodna Dalmacija (Split), 12. srpnja 1991., 6.

Internet
Večernji.hr: “Nakon 11 godina uhićen zbog ubojstva policajca”, pristup ostvaren 10. srpnja 2020., www.vecernji.hr/vijesti/nakon-11-godina-uhicen-zbog-ubojstva-policajca-725856
Rozeta Bogeljić: “Zapaljena novoobnovljena kuća srpskog povratnika”, Večernji.hr, pristup ostvaren 10. srpnja 2020., www.vecernji.hr/vijesti/zapaljena-novoobnovljena-kuca-srpskog-povratnika-749506