Podvig na Velebitu koji je razbjesnio pobunjene Srbe – na Svetom brdu postavljen hrvatski stijeg

U studenom 1991. godine položaje na Velebitu zaposjeli su pripadnici Planinske satnije Velebit. Ti vrhunski alpinisti, speleolozi i gorski spasioci, uglavnom iz Zagreba okupili su se kako bi pomogli domaćim braniteljima iz Starigrada i izbjeglim Ličanima u obrani strateški vrlo važne planine Velebit. Njihovo iskustvo, koje su neki stjecali i u ekspedicijama na Himalaji, uvelike je pomoglo do tada malobrojnim braniteljima koji su se ondje nalazili.

U travnju 1992. godine Satnija je stavljena pod zapovjedništvo Glavnog stožera Hrvatske vojske. S tim priznanjem poklopio se jedan događaj koji će vizualno obilježiti boravak mnogih branitelja i postrojbi na Velebitu u budućem razdoblju. Naime, 23. travnja 1992. godine pripadnici Planinske satnije Velebit postavili su hrvatski stijeg na Sveto brdo.

Iako je Vaganski vrh najviši na Velebitu, dominantnije od njega je Sveto brdo koje je ustvari drugo po visini, istaknuo je Drago Baruškin – Rus, prisjećajući se ovog događaja za potrebe monografije Planinske satnije Velebit.

Bilo je to na Jurjevo, 23. travnja 1992. godine. Sveto brdo je na Velebitu drugo po visini, ono je 5 metara niže od Vaganskog vrha (1757 m). I onda smo mi napravili jarbol od 6 metara i nataknuli zastavu veličine 1 puta 2 metra i dignuli gore pa da to bude najviši vrh, najviša točka Velebita. Jer taj Vaganski vrh je masiv koji nema izraženost da je to vrh. A Sveto brdo baš je onako, markantno izraženo kao vrh. Taj dan vrijeme je bilo očajno! Magla i kišica. Curila je kiša, ali ne jako. Bura je bila i magluština. Baš je bila katastrofa. Tek kroz nekoliko dana mogle su se okinuti prve lijepe fotografije za uspomenu na taj događaj.

Stijeg na Svetom brdu nije smetao samo pobunjenicima već i UNPROFOR-u koji ga je nekoliko puta spuštao tijekom proljeća i ljeta 1992. tvrdeći da stijeg krši neutralnost razvojačene zone. Nakon jedne od akcija skidanja stijega od strane UNPROFOR-a umalo je došlo do sukoba između njih i pripadnika Specijalne jedinice policije “Poskoci” iz Zadra.

Gledali smo ka okupiranom Raduču, a tamo je iznad željezničke pruge jedno brdo, zapravo humak od nekih svojih 100 metara visine. I tamo je bio zabijen onaj njihov srpski barjak koji se vijorio. To nam je bolo oči, a nikako se dosjetiti kako ga maknuti. Jedan dan Kirigin veli: „A zakaj ga maknuti, čemu? Nama on bode oči, a kaj mislite kad mi metnemo na Sveto brdo barjak hrvatski!“. Ideja je dočekana s oduševljenjem, I baš na Jurjevo, dečki su bili na Ivinim vodicama, a Rus i ja iz Doma nosimo zastavu nekih pet puta dva metra. Dečki su na Ivinim vodicama sedam metara visoku jelu obradili da bude jarbol. Odsjekli su ju, ogulili i uredili. Oni su ujutro krenuli na Sveto brdo, a ja i Rus za njima. Rus je ostao u kućici na Ivinim vodicama, a ja s Kletečkim, krenuo gore, k njima. Došli, a gore je bil takav kijamet, takva magla da se prst pred nosom nije vidjel! I mi zatakli taj jarbol, svezali gore na njega zastavu i usidrili s pocinčanom žicom. I napravili još onaj humak, bil je negdje metar visok, kamenje smo složili da ga nevrijeme ne okrene. I onda u eter ide preko motorola hrvatska himna! Dva ili tri dana nakon toga dolazi UNPROFOR da moramo skinuti zastavu jer da to smeta drugu stranu, da je postavljena u zoni razgraničenja. Zapovjednici su rekli da ju mogu skinuti, ali da ćemo ju mi opet metnuti nazad. I tako je bilo tri puta. Oni skinu, mi vratimo…Humak kojeg smo napravili još je uvijek na Svetom brdu, a na mjestu jarbola sad je tamo onaj križ. Ono zadovoljstvo i ona sreća kada smo to učinili, to je bilo neopisivo! Hrvatski stijeg na Svetom brdu! Ovi dolje od muke su svoj stijeg odmah drugi dan maknuli, odmah drugi dan! A Sveto brdo vidiš od kud god da kreneš; od Zadra, od Gospića, od Gračaca. Kamo god i od kud god kreneš. I još osobito štih daje onaj snijeg na vršnom dijelu. Pogledaš taj neponovljivo lijep masiv, a gore se vije hrvatska zastava!

Ivan Host, dozapovjednik Planinske satnije Velebit
Opis događaja u podcastu “Gdje si bio ’91?”

Naslovna fotografija – Ivica Lajtner, Edvard Kletečki i Ivan Host ispod zastave na Svetom brdu

Izvori
Literatura
Šulj, Tomislav. Planinska satnija Velebit. Zagreb: Despot infinitus, 2018.

Podijeli članak