U prvim danima travnja 1992. godine, uvjetovano primirjem u Hrvatskoj, težište ratnih djelovanja preselilo se na Bosnu i Hercegovinu. Osobito teške borbe vodile su se na Južnom bojištu, a započele su 3. travnja 1992. godine bitkom za Kuprešku visoravan odnosno Kupres.
Kupreška visoravan bila je područje iznimne strateške važnosti kao osnova za prodor iz Dalmacije u srednju Bosnu i obrnuto. Bilo je to nacionalno miješano područje. U Kupresu je prema popisu iz 1991. živjelo oko 50% srpskog, 40% hrvatskog te ostatak uglavnom muslimanskog stanovništva. Svjesni opasnosti, kupreški Hrvati još su u rujnu 1991. osnovali Krizni stožer, a dragovoljačke skupine prerasle su u Kuprešku bojnu.
Etničke tenzije konstantno su rasle, a manji oružani incidenti nizali se jedan za drugim. U drugoj polovini ožujka 1992. s Kupresa je iseljeno srpsko civilno stanovništvo, uglavnom u Šipovo, Banju Luku, Beograd i Vojvodinu. Nakon toga su se istim primjerom poveli i Hrvati, koji su žene i djecu iselili uglavnom u Zagreb, Trogir i Baško Polje.
Tijekom ožujka 1992. JNA se pripremala za zauzimanje Kupreške visoravni s koje se povukla u jesen 1991. Taj zadatak pripao je 30. partizanskoj diviziji 5. korpusa JNA čija je Komanda bila smještena u Mrkonjić Gradu gdje je 2. travnja izdana zapovijed za napad na visoravan. Međutim idućeg dana, iznenadnim napadom, hrvatske snage preduhitrile su JNA.
Uz pomoć snaga HVO-a iz Posušja, HVO Tomislavgrad 3. travnja iz Šuice je napao Donji Malovan. Idućeg dana Donji i Gornji Malovan stavljeni su pod nadzor, kao i Kupreška vrata. Srbijanski mediji javljali su da su hrvatske snage sela spalili što se ubrzo pokazalo kao laž o čemu više govori tadašnji prilog HRT-a.
Bataljun 19. partizanske brigade JNA koji se nalazio u Kupresu bio je okružen i pred predajom. Neprijatelj je 5. travnja potisnut iz grada. Oko 20 sati Srbi su zatražili pregovore do kojih je potom došlo. Obvezali su se na prekid vatre i predaju oružja, no idućeg dana nastavili su borbe.
Naime iz pravca Mrkonjić Grada snagama JNA na kupreškom bojištu stigla je topnička pomoć izvučena iz zapadne Slavonije, a 6. travnja dovedena je i taktička grupa iz sastava Kninskoga korpusa. Osim toga na Kupres je iz Gline poslana i četa tenkova 51. motorizirane brigade. Tako su u kratkom roku snage JNA s oko 1500 narasle na gotovo 6000 ljudi s oklopnim bataljunom i divizijunom topništva.
Hrvatske su snage pak pojačane skupinom Bojne Zrinski, vodom 4. brigade Hrvatske vojske te nekoliko drugih dragovoljačkih skupina poput mladića pristiglih iz specijalne jedinice policije BATT iz Splita ili vukovarskih veterana iz 204. brigade.
Tijekom 6. travnja srpske su snage pomognute moćnim tenkovima M-84 razbile hrvatsku obranu na smjeru Blagaj – Zlosela i 7. travnja zauzele grad Kupres. Istoga su dana sve snage JNA na visoravni stavljene pod komandu 9. kninskog korpusa odnosno pukovnika Slavka Lisice.
Konačan poraz hrvatske snage doživjele su 10. travnja kada su se nekoordinirano i uz velike gubitke povukle s Kupreške visoravni. Većina se povukla prema Šujici, a manji dio preko Malovanske poljane i Malovana na Cincar planinu.
Izvori
Literatura
Marijan, Davor. Smrt oklopne brigade: prilozi za istraživanje rata za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu 1990. – 1992. Zagreb/Sarajevo: Naklada Zoro, 2002.
Marijan, Davor; Nazor, Ante; Jelić, Mijo Zlatan; Kolakušić, Petar. Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, 1991.-1995. Zagreb – Mostar: Udruga Hrvatska zvona; Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2020.
Televizija
TV Kalendar – Okupacija Kupresa. Hrvatska radiotelevizija. autor Tomislav Šulj, urednik Vladimir Brnardić, 10. travnja 2017.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.