Na današnji dan, 20. rujna 1991. godine, Jugoslavenska narodna armija napala je Slakovce, selo smješteno na cesti između Vinkovaca i Tovarnika.
Dok su mještani napuštali svoje domove preko Bosuta prema Otoku, malobrojni branitelji pokušali su zaustaviti neprijateljsku kolonu koja je nadirala. U pomoć je došao i vod 1. A brigade Zbora narodne garde „Tigrovi“ smješten u Đeletovcima. Kolona od 15 transportera JNA privremeno je zaustavljena, a manja grupa „Tigrova“ (Stojan Marin, Ante Tandara, Zdravko Novak i Krešimir Papac) prišla je koloni s leđa te zauzela prigodan položaj nakon čega je otkrivena. U razmjeni vatre poginuo je Krešimir Papac, dok su se njegovi suborci nakon 5-6 sati vratili na položaje pod kontrolom hrvatskih snaga.
Upali smo u zasjedu u jednom kukuruzištu promjera nekih 50 sa 150 metara. Kukuruzište su okružili tenkovi, transporteri i pješadija, naganjajući se s neprijateljima. Trajalo je skoro cijeli dan. Bježeći od tenkova koji su gazili kukuruz da nas istjeraju na čistinu, ni sam ne znam kako smo se izvukli. U jednom trenutku sam rekao da više ne mogu podnijeti taj pritisak i da se predamo ili ubijemo. Zahvaljujući Stojanu Marinu koji je bio sabran i rekao mi: “Ante, to možemo uvijek napraviti, hajdemo se pokušati izvući” to smo i uspjeli. U tom okruženju nam je poginuo Krešimir Papac kojeg nismo uspjeli izvući i još se vodi kao nestao.
Ante Tandara
Krešimir Papac rođen je 27. studenog 1965. godine u Zagrebu. Bio je sin jedinac oca Spasoje i majke Olge. Nakon što je u rodnom gradu završio osnovnu školu i jezičnu gimnaziju, upisao je Fakultet strojarstva i brodogradnje koji zbog rata nije uspio završiti. Dolaskom demokratskih promjena u Hrvatsku, uključio se aktivno u politiku kao član Hrvatske demokratske zajednice još u prosincu 1989. dok stranka nije bila niti legalizirana.
Kao izraziti domoljub, talentiran za politiku, isticao se govorničkim vještinama te sposobnostima i značajkama vođe. Osim toga bavio se sportom te je trenirao borilačke vještine. Rat ga je zatekao na dužnosti predsjednika Mjesne zajednice „Utrine“, novozagrebačkog kvarta u kojem je stanovao. U srpnju 1991. dragovoljno je pristupio 1. A brigadi Zbora narodne garde s kojom odlazi na istočno-slavonsko ratište gdje je izgubio svoj mladi život.
Jednog dana rekao je tati da ne može sjediti kod kuće dok mladiće poziva u obranu Hrvatske. Bila je to njegova odluka i pustili smo ga da ode. Došli smo mu drugi dan u posjet i pozdravili se ne misleći da se više nikada nećemo vidjeti. Samo sam ga ovlaš poljubila, bio mi je tako prekrasan u tom trenutku.
Olga Papac
Posmrtno je promaknut u čin časničkog namjesnika, a njegova majka Olga koja je s Krešimirovom fotografijom prošla sve razmijene zarobljenika, pa i onu posljednju 1992., još uvijek ga traži.
Ja vjerujem da je moj sin živ. Na samom početku pažljivo sam zagledala svakog hrvatskog vojnika i proučavala koliko ima sličnosti s Krešimirovim crtama lica i ponašanjem. Sada to više ne radim. Ja u stvari živim uvijek u ovom vremenu, iako smo s jednom nogom u 1991. godini. Nada je velika, jer zadnja umire, ali ja ovog trenutka ne mogu napraviti ništa. Kao dijete sam ostala bez oca, čekala sam ga i nisam ga dočekala. Udala sam se. Sada na žalost čekam sina, hoću li ga dočekati, ne znam. Samo dragi Bog znade što će se desiti.
Olga Papac
Izvori
Literatura
Runtić, Davor. Junaci Domovinskog rata (knjiga 1). Vinkovci: Neobična naklada, 2002.
Turić, Gordana. U viteza krunica (knjiga III). Zagreb: Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata grada Zagreba, 2008.
Monografija 1. gardijska brigada Hrvatske vojske Tigrovi, Zagreb: Znanje, 2015.
Internet
Romana Bilešić: “‘S njegovom slikom sam hodala i tražila ga među vojnicima. A suprug je umro od tuge za njim'”, pristup ostvaren 7. rujna 2020., https://www.24sata.hr/news/s-njegovom-slikom-sam-hodala-i-trazila-ga-medu-vojnicima-a-suprug-je-umro-od-tuge-za-njim-706670
Braniteljski.hr: “Ante Tandara: “Zajedno u ratu, zajedno u miru””, pristup ostvaren 20. kolovoza 2020., https://braniteljski.hr/ante-tandara-zajedno-u-ratu-zajedno-u-miru/
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.