Općina Benkovac 1990. godine postala je jedno od žarišta pobune dijela Srba u Hrvatskoj, a 1991. ušla je u sastav pobunjeničke Republike Srpske Krajine. Hrvati koji su živjeli ondje bili su manjina. U samom Benkovcu bilo ih je tek 20%, te su bili izloženi maltretiranjima od strane većinski srpskog stanovništva. U to vrijeme za župnika u Benkovac je stigao don Ivan Mustać. U knjizi autora Nebojše Gunjevića i Šime Ćurka Gospa u Masliniku prisjetio se tog vremena:
Premda je to već bio početak rata, premda mi je život bio ugrožen, svaku noć su odjekivale detonacije u kućama, kioscima, autima, pa je tako i moj auto bio razbijen, ni to iskustvo ne bi dao ni za što. Tih godinu dana u Benkovcu povezalo me s ljudima kao da sam tamo bio deset godina.
Do rujna 1991. godine veći broj Hrvata napustio je Benkovac, a s njima je pobjegao i župnik don Ivan Mustać. Svetu misu posljednji put u Benkovcu je slavio 6. rujna 1991. godine. Spašavajući živu glavu, u zadnji tren, spasio je i vrijednu dokumentaciju s podatcima vjernika s benkovačkog područja: maticu krštenih, vjenčanih i pokopanih odnosno umrlih. Nažalost, nije uspio spasiti i svoje osobne predmete i uspomene koji su uništeni kao i župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije.
Svega par dana prije blagdana Male Gospe, 3. rujna 1992. godine, pobunjeni Srbi su je minirali. Bila je to prekrasna crkva, spomenik kulture, s oktogonalnom kupolom visokom 13 metara posvećena 8. rujna 1865., a obnovljena 1962. godine. Nakon miniranja crkve ostala je ruševina, da bi krajem 1992. do temelja porušili crkvu i njezin zvonik. Ni to nije bilo dosta. Buldožerima su povadili temelje crkve, teren izravnali, očistili od rasutog materijala te ondje posadili stabla i travu. Materijal koji je ostao odvezen je na nekoliko lokacija izvan grada, a gradska vlast na mjestu crkve planirala je izgraditi tržnicu i time uništiti trag postojanja ikakvog sakralnog objekta.
Miniranje crkve ponukalo je nadbiskupa Marijana Oblaka i njegovog koadjutora monsinjora Ivana Prenđu da upute protestno pismo zapovjedništvu UNPROFOR-a u kojemu su izrazili svoju ožalošćenost tim brutalnim činom agresora:
Nitko nije dao ni najmanjeg povoda za taj čin. On je djelo zaslijepljene mržnje pred kojom iz dana u dan nestaju tragovi katoličke vjere i hrvatske kulture na tom okupiranom području.
stajalo je pored ostalog u pismu, a na kraju njega bio je apel upućen vrhovnom zapovjedniku UNPROFOR-a Satishu Nambiaru:
Od Vas, gospodine Generale, očekujemo da svojim autoritetom učinite sve kako se i dalje ne bi rušile katoličke crkve ali ni domovi Hrvata i druga njihova imovina na tom području.
Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije bila je jedan u nizu razorenih sakralnih objekata u Benkovačkom dekanatu. Čak 9 crkava je srušeno do temelja, a 7 znatno oštećeno. Razmjeri zločina otkriveni su tek 1995. kada je to područje oslobođeno u „Oluji“. Na mjestu razorene crkve zadarski nadbiskup Marijan Oblak već je u rujnu 1995. proslavio Svetu misu. U propovijedi je naglasio da na neprijateljsku mržnju trebamo odgovoriti radikalnom ljubavlju i molitvom za one koji “ne znaju što čine”.
Njegov nasljednik Ivan Prenđa često je ponavljao: „Što je mržnja rušila, gradit će ljubav opet“. Tako je i bilo. Upravo on posvetio je 20. rujna 2003. godine novoizgrađenu župnu crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Benkovcu.
Naslovna fotografija – Drveće na mjestu srušene crkve
Izvori
Literatura
Gunjević Nebojša, Ćunko Šime. Gospa u Masliniku – prvih devetsto godina. Zadar: Župa Uznesenja BDM Belafuža, 2018.
Zubak, Ivana. “Revitalizacija sakralne baštine nakon Domovinskog rata u središnjem dijelu Ravnih kotara”. Diplomski rad, Sveučilište u Zadru, 2022.
Živković, Ilija gl. ur. Ranjena Crkva u Hrvatskoj – uništavanje sakralnih objekata u Hrvatskoj (1991. – 1995.). Zagreb: Hrvatska biskupska konferencija, 1996.
Internet
Biograjski: “VIDEO: Katoličku crkvu u Benkovcu srušili „oni“ iz Biograda?!”, pristup ostvaren 29. kolovoza 2022., https://biograjski.com/2019/09/14/video-katolicku-crkvu-u-benkovcu-srusili-oni-iz-biograda/
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.