Nakon završetka operacije „Oluja“ srpske snage u Bosni i Hercegovini izvele su niz osvetničkih protuudara. Jedan od najintenzivnijih bio je na samom jugu Hrvatske koji je napadnut 12. kolovoza 1995. od strane Vojske Republike Srpske točnije njezinog Hercegovačkog korpusa.
Udar je pokrenut iz istočne Hercegovine napadima topništvom duž bojišnice – od granice s Crnom Gorom do Ravnog. Prema procjeni Zapovjedništva Južnoga bojišta, Vojska Republike Srpske je na položaje Hrvatske vojske i civilne objekte od Stona do Konavala ispalila između 1500 i 2000 projektila raznih kalibara. Nakon višesatnoga bombardiranja, započeli su pješačke napade.
Poginula su četiri vojnika 116. domobranske pukovnije, Siniša Musulin, Ivica Petrović, Albin Ostin i Stipe Štrbić, a tri su ranjena. Stradali su u mjestu Mišite na koti Lipacna samom početku bitke za kotu Lipac u borbi s Bobanskom četom iz Trebinjske brigade, posvjedočio je njihov suborac Dragan Erak koji se prisjetio kako je napad bio pokrenut u tri pravca. Prvim Poljice – Rapti – Baljivac – Bobanska Površ, drugim Hum – Zavala – Zaplanik, te trećim Ljubovo – Slivnica – Glavska. U njima su srpske snage tog dana imale šestoricu poginulih i mnoštvo ranjenih.
I Hrvatska vojska imala je mnogo ranjenih, osobito 163. brigada Dubrovnik. Ona se istaknula u bitci za otpornu točku 497, koju je u naletu srpskih snaga napustila da bi kasnije izvela protuudar te ju uz potporu topništva vratila. Hrvatsko topništvo tog dana nije ostalo dužno napadačima. Ispaljeno je preko 4000 projektila svih kalibara samo u tom danu.
Osim toga srpsko topništvo cijeli je dan tuklo civilne ciljeve od Slanoga do Konavala. Zapaljive granate izazvale su četiri velika požara u dubrovačkom primorju, dva u Konavlima i jedan u Župi. Uništene su velike šumske površine, nasadi maslina i vinogradi. Granate su izazvale požar i na pristanišnoj zgradi zračne luke.
Bio je to tek početak te zaboravljene bitke. Hercegovački je korpus sve do 1. rujna odnosno 21 dan, svakodnevno topništvom napadao vojne položaje, te civilne ciljeve u dubini dubrovačkoga područja. Izvršeno je i pet jačih pješačkih napada Vojske Republike Srpske no svi su završili neuspjehom.
Izvori
Svjedočanstva
Pismeno svjedočanstvo Dragana Eraka, prikupljeno 12. kolovoza 2021.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta (Ne)poznate bitke Domovinskog rata koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.