Riječima iz naslova ovog članka predsjednik hrvatskog Sabora Žarko Domljan obratio se na današnji dan, 25. lipnja 1991. godine saborskim zastupnicima i visokim uzvanicima proglasivši samostalnost Republike Hrvatske. Hrvatska je na toj sjednici pokrenula postupak razdruživanja od drugih jugoslavenskih republika i zatražila međunarodno priznanje.
To je najvažniji dokument u novijoj hrvatskoj povijesti, to je početak hrvatske države. To je bila jedna vrlo napeta, vrlo emotivna sjednica. Ja sam dao uvodno izlaganje. Predsjednik Tuđman je govorio i kada je konačno usvojena Deklaracija o uspostavi suverene hrvatske države, ja sam znao da u tom trenutku treba nešto reći, da je to jedan tako povijesni trenutak, a da ne može tako proći da smo naprosto digli ruke, prebrojali ruke i sada nikome ništa. Grozničavo sam razmišljao što bih to trebao reći i odjedanput mi se sama nekako oblikovala jedna rečenica – „Rođena je država Hrvatska, neka joj je dug i sretan život!“ Kada sam ja to izgovorio nastao je jedan delirij oduševljenja, ljubili su se i grlili, ozarena lica, nasmijani i odjedanput smo spontano zapjevali hrvatsku pjesmu i to je bio jedan najzanosniji, ja bih rekao i jedan od najemotivnijih trenutaka u sabornici.
Žarko Domljan, predsjednik sabora Republike Hrvatske
Povijesnu odluku Hrvatski Sabor donio je na temelju rezultata referenduma, održanog mjesec dana ranije, na kojemu je čak 93,2 posto birača zaokružilo na listiću “DA” za državnu samostalnost. Hrvatski narod tako je demokratskim putem izrazio svoju volju da sam upravlja vlastitom sudbinom i to uz neodobravanje svjetske diplomacije i pod prijetnjom ratnog sukoba koji je već započinjao u Hrvatskoj.
Zanimljivo „Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti“ nije donesena jednoglasno. Dio zastupnika srpske nacionalnosti napustio je sabornicu, dok su reformirani komunisti pod nazivom Stranka demokratskih promjena bili protiv. Prije glasanja zastupnicima se u ime SDP-a obratio Ivica Račan, koji je istaknuo da SDP podržava i odluku i postupak za suverenost i samostalnost Republike Hrvatske, ali da je nezadovoljan time što nije ostavljena mogućnost za udruživanje s drugima koji to žele, te da će glasati protiv. Tako je i bilo. Od zastupnika SDP-a jedino je Marko Vlašić Čiče s Korčule digao ruku za Ustavnu odluku kojom je izglasana puna hrvatska nezavisnost bez ikakvih uvjeta.
Istog dana i Slovenija je proglasila svoju samostalnost te pokrenula postupak razdruživanja od Jugoslavije. Već idućeg dana Hrvatska i Slovenija priznale su jedna drugu i tako postale prve države koje su to učinile. Međunarodna zajednica nije odmah prihvatila raspad Jugoslavije, te je cijeloj bivšoj Jugoslaviji nametnula embargo na uvoz oružja. S obzirom na vojnu premoć tadašnje JNA, to je značilo prepuštanje Hrvatske i Slovenije na milost i nemilost velikosrpskoj agresiji. Neposredno nakon toga JNA napala je Sloveniju, a 3. srpnja tenkovi JNA ulaze iz Srbije u Baranju.
Pod pritiskom Europske zajednice, 7. srpnja 1991. godine, predstavnici slovenskih, hrvatskih, srpskih i jugoslavenskih vlasti sastali su se na Brijunima i potpisali Brijunsku deklaraciju kojom je na odluke slovenske Skupštine i hrvatskog Sabora uveden tromjesečni moratorij. Time je okončan „desetodnevni“ rat u Sloveniji, no u Hrvatskoj se on nakon toga dodatno rasplamsao.
Jedan dan prije isteka tromjesečnog roka, 7. listopada 1991. godine, u Zagrebu su bombardirani Banski dvori u kojima su se nalazili hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i jugoslavenski premijer Ante Marković. Hrvatski sabor je, idućeg dana u podrumu INA-ine zgrade u Šubićevoj ulici, proglasio odcjepljenje od Jugoslavije. Međunarodno priznanje stiglo je tek u siječnju 1992. godine nakon tisuće žrtava koje su položile svoje živote u temelje današnje hrvatske države.
Današnji datum, 25. lipnja, od 2001. obilježavao se kao Dan državnosti te bio državni praznik, a danas je spomendan Dan neovisnosti Republike Hrvatske.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.