Nakon što su srpske snage pokrenule u prosincu 1991. snažnu ofenzivu prema Osijeku, hrvatska strana odlučila se na protunapad. Rezultat toga bila je prva uspješna oslobodilačka operacija hrvatskih snaga u istočnoj Hrvatskoj – operacija „Đavolja greda“.
Iako je početkom rujna okupirano i posljednje veće naselje u Baranji, Bilje, to nije označilo kraj borbenih djelovanja na tom prostoru tijekom 1991. godine. Dio Kopačkog rita poznat pod nazivom Đavolja greda bio je prostor „ničije zemlje“. Osim što bi ga bilo teško zadržati, radilo se o močvarnom području. Ipak u prosincu se agresija na Osijek pojačala, tako redom padaju sela na južnom dijelu osječkog ratišta, a ohrabrene time srpske snage iz Kopačeva zauzimaju prostor lijeve obale Drave nasuprot Donjogradskom groblju, Luci Tranzit i Nemetinu.
Hrvatske snage bile su primorane na protuudar jer je postojala opasnost da Osijek bude presječen na dva dijela, a povećao se i pritisak topništva na grad. Naime zauzimanjem osječkog prigradskog naselja Podravlje, neprijatelj bi okupirao cijelu lijevu obalu Drave preko puta Osijeka te bi centar Osijeka bio izložen direktnim napadima. Nakon što su 16. i 17. prosinca hrvatske snage bezuspješno pokušavale odbaciti neprijateljske napade, 18. prosinca 1991. započeo je konačni udar s ciljem odbacivanja neprijatelja u dubinu okupiranog teritorija.
S hrvatske strane sudjelovale su 135. baranjska brigada, 4. policijska postaja Beli Manastir, Specijalna jedinica policije „Orao“ Osijek, 160. osječka brigada, specijalna postrojba Glavnog stožera Bojna Frankopan, pripadnici vojne policije te Riječne ratne flotile “Drava”. Uz topničku podršku, do večernjih sati otpor neprijatelja je slomljen. Bio je to velik uspjeh hrvatskih snaga koje su pokazale da i na osječkom ratištu mogu izvesti ofenzivne akcije. Hrvatske snage u borbama za Đavolju gredu imale su osam poginulih pripadnika. Među njima su Jerko Velat, Mihalj Kiš (17.12.1991.), Ninoslav Junašević, Ivica Minkoš te Ivan Ereš (18.12.1991.)
Idućeg jutra hrvatske snage posjetio je zapovjednik obrane Osijeka Branimir Glavaš koji je vojnicima čestitao na uspjehu te se uvjerio kako su hrvatske snage u napadu osvojile veću količinu oružja i opreme.
U svakom slučaju, u najskorije vrijeme, naša je obaveza prema izbjeglim Hrvatima iz Baranje da se taj prostor što prije vrati. Dajte sve od sebe da napravimo proboj prema Belom Manastiru i dalje gore prema graničnom prijelazu.
Branimir Glavaš, zapovjednik obrane Osijeka
Hrvatske snage nisu krenule prema Belom Manastiru i ostatku Baranje koja je Hrvatskoj na koncu vraćen mirnom reintegracijom nekoliko godina kasnije. Prostor Đavolje grede ostao je pod kontrolom hrvatskih snaga, a u proljeće 1992. na njega dolaze snage UNPROFOR-a.
Akcija Đavolja greda spasila je grad Osijek jer neprijatelj bi zauzeo prigradska naselja Podravlje i Tvrđavicu.
Anto Marinić, 4. policijska postaja Beli Manastir
Naslovna Fotografija – Sinisa Andjelic
Izvori
Literatura
Taslidžić, Davorin, prir. Crna svitanja. Beli Manastir: Zavod za baranjsku povijesnicu, 2011.
Internet
Ksenija Zelenić: “Godišnjica akcije “Đavolja greda””, HRT, pristup ostvaren 13. prosinca 2020., https://radio.hrt.hr/clanak/godisnjica-akcije-avolja-greda/78352/
Marin Ćurić: “22.12.2013. STV Vijesti 22. obljetnica akcije “Đavolja greda””, Slavonska Televizija – YouTube, pristup ostvaren 13. prosinca 1991., https://www.youtube.com/watch?v=jIh0tphZ5RM
Jasmir Žuškić: “Akcija Đavolja greda kopački rit”, YouTube, pristup ostvaren 13. prosinca 2020., https://www.youtube.com/watch?v=Q5ZE1YA497A
Televizija
Đavolja greda – TV Kalendar. Hrvatska radiotelevizija. autor Tomislav Šulj, urednik Vladimir Brnardić, 16. prosinca 2016.
Magistar sam povijesti. Radno iskustvo stjecao sam u Hrvatskom povijesnom muzeju i na Hrvatskoj radioteleviziji u emisiji TV Kalendar. Autor sam nekoliko knjiga i filmova na temu Domovinskog rata. Osnovao sam i uređujem Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat i portal Domovinskirat.hr. Također uređujem i vodim emisiju Domoljubne minute koja se svakog dana emitira na Hrvatskom katoličkom radiju te emisiju Sve za Hrvatsku i Novi valovi dobrote. Vlasnik sam obrta CroHis kojim promičem vrijednosti Domovinskog rata.
Komentari su zatvoreni.