Dan kada je Hrvatska rekla DA suverenosti i samostalnosti – Referendum za Hrvatsku

U povijesti moderne, neovisne hrvatske države 19. svibnja 1991. jedan je od najvažnijih datuma. Toga dana Hrvatska je izašla na referendum na kojemu je odlučivala o svojoj budućnosti.

Autor Božidar Vukičević

Referendumska pitanja bila su sastavljena na način kojim se otklonio otpor pri provođenju odluka referenduma te mogućnost tumačenja referenduma separatističkim činom kojim se prekidaju daljnji napori i razgovori o transformaciji Jugoslavije u konfederaciju. Tako je na glasačkim listićima trebalo dati odgovore DA ili NE na iduća dva pitanja:

Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?

te

Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?

Franjo Tuđman na svojem glasačkom mjestu (autor Ognjen Alujević)

Zanimljivo, Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju izdao je Proglas protiv referenduma obmane u Hrvatskoj za referendum građana Jugoslavije. U proglasu kojim se pozivalo na bojkot referenduma 19. svibnja 1991. propagiralo se očuvanje jugoslavenske države, bratstvo i jedinstvo među narodima, napose Hrvatima i Srbima, bojkot Europe pod geslom „Bolje grob nego EUROrob”. U njemu je između ostalog stajalo:

Danas te šalju na referendum da glasaš o svojoj propasti. (…) Vode te u Evropu na prodaju da bi njima cvjetalo blagostanje. Hrvatski narode, otrijezni se! Antifašistička Hrvatska nije i nikada neće biti bačena na koljena.

Da proglas nije imao značajnijeg odjeka vidjelo se iz službenog izvješća prema kojemu je referendumu pristupilo 83,6% glasača od ukupnog broja birača. Na prvo pitanje za suverenost i samostalnost izjasnilo se 93,2%, a na drugo protiv ostanka Hrvatske u Jugoslaviji 92,2% birača. Referendum je bojkotirao značajan broj Srba. Tako je u općini Knin referendum organiziran samo u selu Kijevo, a u obližnjem Otišiću u općini Sinj, nastanjenom isključivo Srbima, nitko nije pristupio referendumu.

Referendum je obilježila i ogromna izlaznost birača

Sukladno rezultatima referenduma hrvatski je Sabor 25. lipnja 1991. godine proglasio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Ishod referenduma bio je polazište donošenja i Odluke o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država. Ipak do međunarodnog će priznanja Hrvatska doći tek sljedeće godine, 15. siječnja, nakon teških mjeseci u kojima je oružjem morala braniti svoju samostalnost.

Izvori
Literatura
Brstilo Rešetar, Matea, Ivica Nevešćanin i Andreja Smetko. Domovinski rat. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej, 2013.

Internet
HRVATSKI SABOR: “19. svibnja – Referendum o hrvatskoj samostalnosti”, pristup ostvaren 19. svibnja 2020., https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja/vazni-datumi/19-svibnja-referendum-o-hrvatskoj-samostalnosti

Periodika
S. Radulović: “Izjašnjavanje samo u Kijevu”, Slobodna Dalmacija (Split), 20. svibnja 1991., 5,
“Narod je odlučio”, Slobodna Dalmacija (Split), 20. svibnja 1991., 4 – 5.

Podijeli članak