Ovaj Slovenac, bivši pripadnik Legije stranaca, dao je život za Hrvatsku u operaciji “Maslenica” – poginuo heroj Srečko Vidervol

Na današnji dan, 24. siječnja 1993. godine, trećeg dana operacije “Maslenica”, poginuo je heroj Domovinskog rata Srečko Vidervol.

Ovaj Slovenac rođen je 23. svibnja 1965. u Novom Mestu gdje je i odrastao. Kao bivši pripadnik francuske Legije stranaca, u srpnju 1991. godine dragovoljno se priključio obrani Republike Hrvatske. Najprije kao pripadnik 1. gardijske brigade “Tigrovi”, a zatim i kroz specijalne postrojbe Glavnog stožera Hrvatske vojske prošao je ratišta diljem Hrvatske, a na zapadnoslavonskom je bio i lakše ranjen.

Kao dio Taktičke grupe 112 u operaciji “Maslenica”, Srečko je djelovao u protuoklopnoj grupi koju je predvodio još jedan bivši legionar Miljenko Šimičević – Slave. Dominantna kota na pravcu napada TG 112 bilo je brdo Dračevac iznad Rovanjske utvrđeno jakim sustavom bunkera. Kako bi neutralizirali otpornu točku neprijatelja, pripadnici Protuoklopne skupine prošli su kamiončićem sa sustavom za lansiranje raketa kroz miniranu cestu te uspješno obavili taj zadatak. Ipak, pri povratku, kamiončić je aktivirao minu što je dovelo do tragične pogibije Srečka Vidervola te dvojice pripadnika 7. domobranske pukovnije Obrovac – Ivana Kneževića i Ante Šerića.

Mi smo bili podređeni direktno generalu Gotovini. Imali smo pridružene ljude iz lokalnih postrojbi, iz 112. taktičke grupe i pridružene vodove Domobranske bojne iz Obrovca. Ante Žoni Maksan bio je zapovjednik tog sektora. Oni su imali velike probleme na svom smjeru napada jer su bili pokriveni s vatrom iz bunkera, nisu mogli naprijed, pješadija nije mogla napredovati. I tu su kasnije došli do izražaja Fagoti i lansirne rampe Milan, odnosno protuoklopna skupina koju je vodio Miljenko Šimičević – Slave. (…)
Imali su na jednom kamionu dvije lansirne rampe, Fagot i Milan. Milan je protutenkovska lansirna rampa francuske proizvodnje, koja uništava sve postojeće tenkove koji su danas u funkciji. Ipak, zbog okolnosti, mi smo s njima pod Velebitom skidali bunkere. Nažalost, ta priča imala je i tragičnu stranu. Protuoklopna grupa krenula je iznad Rovanjske, a u Rovanjskoj je još bila stacionirana jedna satnija UNPROFOR-a, od francuske mornaričke pješadije. Šimičević Miljenko, kao bivši legionar govorio je perfektno francuski, a Francuzi su bili korektni. Mi smo ih već upozorili da se ne miješaju i oni su se maknuli iz direktne zone borbenih djelovanja, da ne budu na udaru. Tamo kod njih, iza Rovanjske, bio je jedan puteljak koji je vodio taman da dođemo na položaj da bi mogli tući bunkere. I Slavi je francuski poručnik objasnio: „Nemoj prolaziti, gore je minirano.“ Ali srce je jače od svega – on je maknuo tu bodljikavu žicu. I oni su došli na položaje, ispalili protuoklop i uništili su bunkere. Slave je pogađao kao s iglom u otvore bunkera i potom je pješadija mogla napredovati dalje.
Naravno, vraćali su se istim putem, a taj put je uistinu bio miniran. Oni kad su išli gore, prošli su vjerojatno između tih mina. Ali kad su se vraćali nazad, kamion je zakvačio – možda nisu išli točno u milimetar – i nagazili su na tenkovsku minu. Tu je bilo tri mrtva i svi ranjeni u TAM-iću. Poginuo je naš Srećko Vidervol, Slovenac, koji je kao Šimičević, Stanko Krešo i ja isto nekoć služio u Legiji stranaca. I poginula su dva domobrana, pridružena iz domobranske postrojbe iz Obrovca. A Šimičević, kao zapovjednik ekipe, bio je teško ranjen. U stvari, svi su bili ranjeni, ali on najteže. Iako je sve to bilo tragično, apsolutno ničim nije utjecalo na naše daljnje djelovanje. Mi smo dalje nastavili raditi naš posao.

Bruno Zorica – Zulu, zapovjednik Specijalne postrojbe GSHV Bojne “Frankopan”

Uspješnim ovladavanjem kotom Dračevac hrvatskim snagama omogućeno je napredovanje prema Maslenici odnosno Novskom ždrilu koje je istog dana oslobođeno i stavljeno pod kontrolu.

Izvori
Literatura
Šulj, Tomislav, Vladimir Brnardić. Operacija „Maslenica“ – sjećanja sudionika. Zagreb: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2014.
Monografija 1. hrvatski gardijski zdrug, Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Glavni stožer Oružanih snaga RH, 2011.