Da je ova akcija JNA propala, rata možda ne bi ni bilo – razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske

Strogo poverljivo broj 19-1 naziv je dokumenta izdanog 14. svibnja 1990. koji je uvelike odredio sudbinu tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske. Bilo je to naređenje o razoružanju Teritorijalne obrane SR Hrvatske i SR Slovenije koje je izdao general-pukovnik Blagoje Adžić, tada načelnik Generalštaba Oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Radilo se o protuzakonitom činu jer je naređenje izdano bez znanja i suglasnosti Predsjedništva SFRJ, a pod izlikom da naoružanje nije bilo propisno uskladišteno i održavano. Prema naređenju, preuzimanje i smještaj naoružanja i municije u skladišta Jugoslavenske narodne armije trebalo se izvršiti do 21. svibnja 1990. te načiniti izvještaj s točnim podacima o količini i vrsti naoružanja i municije koja se čuva u skladištima JNA, a izuzetno u skladištima Teritorijalne obrane.

Predsjedništvo Slovenije reagiralo je i sačuvalo znatnu količinu naoružanja, a Predsjedništvo Hrvatske nije spriječilo JNA u njihovom zločinačkom naumu. Predsjednik Predsjedništva Ivo Latin uputio je prosvjed Predsjedništvu SFRJ no sve je ostalo na tome. Bilo je to neposredno nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na izborima, a dok još nije bila izvršena primopredaja vlasti.

Već u travnju 1990. pred prve višestranačke izbore u Hrvatskoj beogradska štampa pisala je o tome kako Savez Komunista Hrvatske želi od Teritorijalne obrane stvoriti republičku vojsku. Pobjedom HDZ-a stvar je kulminirala te je vrh JNA donio odluku da svo naoružanje stavi pod svoje. Bio je to potez bez presedana jer ustroj Teritorijalne obrane bio je utemeljen na odredbi članka 239. tadašnjeg Ustava prema kojem su republike financirale Teritorijalnu obranu i njome upravljale. Tako je Hrvatska nenadano bila suočena s nedostatkom ratne tehnike i sredstava za obranu od potencijalnog ratnog sukoba.

Drži se da je TO Hrvatske obuhvaćala 240.000 vojnika s ratnim rasporedom, pa se procjenjuje da je u skladištima TO na području Hrvatske bilo oko 200.000 pušaka raznih tipova, oko 1400 minobacača raznih kalibara, oko 10.000 ručnih bacača, oko 500 protuoklopnih raketnih sustava, velik broj topova i velike količine minsko-eksplozivnih sredstava i vojne opreme.

U Hrvatskoj se to oružje čuvalo u 364 objekta. Od toga 176 objekata već je bilo u okviru JNA dok je 186 objekata bilo van vojnih kompleksa. Do kraja svibnja kada je konstituirana nova hrvatska vlast na čelu s Franjom Tuđmanom oduzeto je svo oružje iz spomenutih 186 objekata izuzev naoružanja jednog voda Teritorijalne obrane u Radničkoj organizaciji „MEGA“ Zagreb koje je sačuvano odlukom radničkog savjeta iste tvrtke te oko 9000 cijevi raznih kalibara koje su se nalazile pod izravnom kontrolom republičke hrvatske izvršne vlasti.

Naslovna fotografija – Hrvatski povijesni muzej/Muzej novejše zgodovine Slovenije – autor fotografije Tone Stojko

Izvori
Literatura
Brstilo Rešetar, Matea, Ivica Nevešćanin i Andreja Smetko. Domovinski rat. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej, 2013.

Internet
Ante Nazor: Kronologija Domovinskog rata, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, pristup ostvaren 10. svibnja 2022., https://centardomovinskograta.hr/wp-content/uploads/2013/06/Domovinski-Rat-Kronologija.pdf

Autor

Podijeli članak