Dan kada su Splićani rekli “STOP!” teroru nad Kijevom – prosvjed pred komandom Vojno-pomorske oblasti JNA

Kao datum koji se snažno obilježio početak Domovinskog rata u gradu Splitu ističe se 6. svibanj 1991. godine. Tog dana održale su se demonstracije pred zgradom zapovjedništva Vojno-pomorske oblasti JNA, popularnom Banovinom, a njihov organizator bio je Jure Šundov. Tada čelnik Nezavisnog sindikata Brodosplita pojasnio je kako je do demonstracija došlo u dokumentarnom filmu Škverani za Domovinu:

Prije tog 6. svibnja su se dogodile neke ružne stvari. Bilo je blokirano selo Kijevo, nisu ljudi mogli ni izaći iz sela niti ući u selo, niti su im se mogli dostaviti lijekovi, niti hrana, niti išta. Isto tako bio je masakr hrvatskih policajaca u Borovu Selu, bio je Krvavi Uskrs s pogibijom Josipa Jovića prije toga. Dakle bila je jedna kulminacija sustavna gdje su građani Republike Hrvatske osjećali da se događa nešto loše. Izišao sam pred ljude i tražio da se ide pred komandu vojno-pomorske oblasti u mirnom prosvjedu i da ćemo dolje pričati s tim ljudima i iznijeti im razloge zašto smo tu došli.

Glavni razlog bila je blokada sela Kijevo na prometnici Sinj – Knin. Škverani su tražili od JNA da probije blokadu koju su oko sela postavili pobunjeni Srbi. Iza 9 sati škverani su krenuli prema zgradi Banovine, a usput su im se pridružile tisuće ljudi.

Mi kad smo krenuli iz škvera to je samo stizalo i s jedne i s druge strane. To je bila rijeka ljudi koji su se usredotočili prema Banovini, ali bez neke agresije. Cijeli taj događaj bio je nabijen jednom euforijom i trebalo je jako malo da sve krene jednim drugim smjerom.

Ivica Bubić

Pred zgradom Banovine okupilo se nekoliko desetaka tisuća prosvjednika, prema izvješću Slobodne Dalmacije njih čak 40 tisuća. Kako ogromna masa ne bi prodrla u komandu Vojno-pomorske oblasti intervenirala je hrvatska policija koja je napravila kordon između prosvjednika i zgrade. Ubrzo je iza leđa hrvatske policije stigao oklopni transporter JNA što je izrevortiralo okupljenu masu.

Dio prosvjednika probio je policijski kordon te stigao neposredno pred zapovjedništvo Vojno-pomorske oblasti. Nekoliko njih popelo se na oklopnjak JNA, te su iščupali s oklopnjaka mitraljez i razbili ga. Situacija se naelektrizirala sve više i više, a kulminirala je kada je netko iz mase prosvjednika pucao pištoljem po zgradi Banovine. Nakon toga iz zgrade je izišao oficir JNA te je uskoro došlo do vatrenog obračuna u kojem je stradao ročnik JNA Sašo Gešovski.

Došlo je do pucanja od strane JNA iznad mase ljudi po fasadi zgrade komande Vojno-pomorske oblasti i isto tako u tom momentu je jedan od pripadnika specijalne policije pucao na isti način kao oni. Nije to bila tako čista i blistava situacija jer ipak su tu emocije i napetost i uzrujanost bile na tom nivou, preplašenost među ljudima, da se više nije znalo tko šta radi i na koji se način događa. Vojnik Gešovski Sašo je pao i sad tu ispravka nema.

Jozo Režić, operativni zapovjednik specijalne policije
Sašo Gešovski

Gešovski je u trenutku pogibije imao 19 godina, a u JNA služio je vojni rok. Nakon obuke je raspoređen u Vojnu policiju, te je bio zadužen za čuvanje vojnih objekata, uključujući komandu Vojno-pomorske oblasti. Ostao je upisan kao prvi poginuli pripadnik JNA u Domovinskom ratu te simbol svih nedužnih ročnika koji su poginuli 1991. i 1992. godine. Uz njega teško je ranjen ročnik JNA, također Makedonac Toni Stojčev. U intervjuu za Slobodnu Dalmaciju prisjetio se tog teškog dana:

Ujutro, 6. svibnja u Komandu je došlo pojačanje s dva transportera. Dio vojske je išao pratiti humanitarni konvoj do nekog sela oko Knina u kojem žive Hrvati, a Srbi su ga blokirali, dok je drugi dio ostao u zgradi zbog protesta. Straža je bila povučena, vani su ostala samo ta dva transportera s vozačima i nišandžijama: onaj poznati, s kojeg su pokušavali skinuti vojnika, i jedan s druge strane zgrade. Pojačanje je bilo raspoređeno po zgradi. Bio sam u njoj tijekom prethodnog protesta i mislio sam da će biti isto. Tako nisam ni gledao van, niti sam išao u spavaonicu odakle se vidio protest. Igrao sam šah. Najednom, vojnici koji su bili u spavaonici straže vidjeli su da su se neki prosvjednici popeli na transporter. Otišao sam gore da to kažem poručniku. Rekli su mi da je poručnik sišao. Mimoišli smo se dok sam ga tražio. Kad sam se vratio dolje, vidio sam da je poručnik otvorio vrata zgrade, viknuo ljudima da siđu s transportera i pucao u zrak. Uslijedio je rafal prema nama. Bio sam u hodniku, blizu WC-a pa sam se sklonio tamo. Kada je rafal prestao, vidio sam da Saško, koji je bio uz poručnika, leži na podu. Iznutra nitko nije pucao. Da jest, meci bi izišli kroz vrata i pogodili nekog iz mase.

Toni Stojčev

Stojčev je izvukao tijelo Gešovskog pri čemu je i sam ranjen. Bilo je to oko 11 sati prijepodne. Jure Šundov stao je pred masu i apelirao na mir. Kada je saznao za smrt mladog ročnika pozvao je sve da njemu te svim žrtvama bezumlja koje su tih dana stradale u Republici Hrvatskoj minutom šutnje odaju počast.

Istovremeno u zgradi su održani pregovori koje je s hrvatske strane vodio gradonačelnik Splita Onesin Cvitan, a sa strane JNA admiral Jozo Erceg i general Marijan Ljubičić. JNA se obavezala da neće pucati na prosvjednike, ako oni ne ugroze integritet vojnih objekata. Iz Lore su prema gradskoj luci krenula tri vojna broda, ali brzom im je reakcijom remorkerima prepriječen ulaz u luku stoga su se vratili u Loru.

Oko 14 sati sa zgrade Banovine skinuta je jugoslavenska, a istaknuta hrvatska zastava, a pola sata kasnije dva oklopna transportera JNA krenula su do zgrade Policijske uprave Split, a masa ih je pratila gađajući ih kamenjem, jogurtima i sladoledima. U popodnevnim satima masa se krenula razilaziti, a u 17 i 30 načelnik Policijske uprave Split, Ratomir Vranješ, izjavio je da je Split opet miran grad.

Izvori
Internet
Vladimir Matijanić: “Makedonac koji je ranjen nakon što je rafalom iz mase ubijen Sašo Gešovski prvi put progovara o nemilim scenama ispred Banovine: Evo što se točno događalo tog 6. svibnja 1991.”, Slobodna Dalmacija, pristup ostvaen 2. svibnja 2022., https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/makedonac-koji-je-ranjen-nakon-sto-je-rafalom-iz-mase-ubijen-saso-gesovski-prvi-put-progovara-o-nemilim-scenama-ispred-banovine-evo-sto-se-tocno-dogadalo-tog-6-svibnja-1991-586187
Dražen Krajcar: “Dan kada su Splićani JNA poručili – dosta!”, Povijest.hr, pristup ostvaren 2. svibnja 2022., https://povijest.hr/bitkeiratovi/dan-kada-su-splicani-jna-porucili-dosta/

Periodika
Slobodna Dalmacija 7. svibnja 1991.

Audiovizualni izvori
Dokumentarni film Škverani za Domovinu, Muzej Domovinskog rata u Splitu u suradnji s AVS Broadcast i Mamosa Ltd., scenaristica Maruša Stamać, 2022., https://www.youtube.com/watch?v=eReUkD7SO-Q

Autor

Podijeli članak