Zapovijed za operaciju izdana je već u prosincu ’94. – prvi dan operacije “Bljesak”

Operacija „Bljesak“ kojom su hrvatske snage oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije započela je na današnji dan, 1. svibnja 1995. godine.

Bio je to ustvari nastavak vojnih djelovanja iz 1991. godine. Naime hrvatske snage u jesen 1991. pokrenule su niz oslobodilačkih operacija u zapadnoj Slavoniji – operacije Orkan, Otkos i Papuk. Od listopada do konca prosinca oslobođen je znatan dio zapadne Slavonije, a početkom 1992. potpisano je Sarajevsko primirje koje je predviđalo dolazak mirovnih snaga UN-a i prekid borbenih djelovanja. Tako je 500-injak kilometara kvadratnih u zapadnoj Slavoniji ostalo pod kontrolom pobunjenih Srba.

Linija razgraničenja protezala se od Pakraca na sjeveru do Save na jugu kao i od predgrađa Novske na zapadu odnosno predgrađa Nove Gradiške na istoku. Nakon niza pokušaja da se to područje vrati mirnom reintegracijom u sustav Republike Hrvatske počelo se razmišljati o vojnom rješenju tog pitanja. Tako je načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske Janko Bobetko izdao zapovijed za operaciju „Bljesak“ 5. prosinca 1994. godine. Čekao se povoljan politički trenutak koji je napokon stigao prvog dana svibnja.

Do tada su hrvatske snage već bile upoznate s terenom, osobito skupne snage specijalne policije koje su ondje provele nekoliko mjeseci držeći, ali i izviđajući teren jugoistočno od Pakraca. Kada je sve dogovoreno, u noći s 30. travnja na 1. svibnja predstavnici UNCRO-a odnosno mirovnih snaga obavješteni su o tome da će u ranim jutarnjim satima hrvatske snage iz više pravaca pokrenuti snažan napad na okupirani prostor.

Tako je i bilo. U 5 sati i 21 minutu hrvatske snage krenule su u konačan obračun s pobunjenim Srbima u zapadnoj Slavoniji. Pješačkom napadu nije prethodio jak topnički udar po prvoj crti jer su se hrvatske snage u zoru već približile samom neprijatelju na početnim položajima. Ipak mora se napomenuti kako hrvatsko topništvo kojim je zapovijedao Stjepan Gašljević odradilo je izvanredan posao tijekom cijele operacije.

Glavni pravci napada hrvatskih snaga bili su iz pravca Novske prema Okučanima te iz pravca Nove Gradiške prema Okučanima, a poseban zadatak dobila je 81. gardijska bojna „Kumovi“ koja je trebala izvršiti udar prema Okučanima iz pravca Mašičke Šagovine preko sela Cage. Obrana pobunjenika bila je temeljena upravo na neprobojnosti prve crte. Tijekom niza godina okupacije neprijatelj je imao priliku zaista fortificirati svoje položaje i u tome je i uspio.

Niz bunkera i gusta minska polja otežala su napredovanje hrvatskih snaga. Osobito velike gubitke imale su skupne snage specijalne policije čiji su pripadnici imali zadaću presjeći komunikaciju Okučani – Pakrac. Osim poginulih, bilo je i mnogo ranjeni, a sve to utjecalo je na izbacivanje iz stroja većeg broja policajaca koji su bili angažirani na izvlačenju poginulih i ranjenih suboraca. Ipak dio specijalaca uspio je već u večernjim satima prići cesti Okučani – Pakrac. U 20 sati „Risovi“ iz Kutine ovladali su selom Benkovac Okučanski, a u 23 sata spojili su se u njemu sa snagama koje su napredovale iz pravca istoka. Bio je to jedan od najznačajnijih uspjeha prvog dana operacije.

U međuvremenu hrvatske snage oslobodile su Jasenovac. U njega su oko podneva ušli pripadnici 125. domobranske pukovnije Novska. Nažalost slavlje i sreću zbog oslobođenog sela utišala je smrt jedne od legendi Domovinskog rata u novljanskom kraju – Ivice Čaje. Njega je, kao zapovjednika 2. bojne, ratni fotograf Željko Gašparović fotografirao u središtu Jasenovca kako voki-tokijem javlja da je selo oslobođeno te da nemaju stradalih. Desetak minuta kasnije pokosio ga je snajperski hitac koji je stigao s druge strane Save, iz BiH, s teritorija pod kontrolom neprijatelja.

Ivica Čaja s voki-tokijem (autor fotografije Željko Gašparović)

Osim Jasenovca na novljanskom je području oslobođen niz sela na prometnici Novska – Okučani. Kako je hrvatskim snagama bilo teško probiti liniju iz pravca Starog Grabovca prema Paklenici odlučeno je da se Paklenicu zaobiđe sjeverno od sela šumovitim i brdovitim terenom. Kada je tako učinjeno, neprijatelj se, shvativši da je u poluokruženju krenuo povlačiti. Osim Paklenice, oslobođena su sela Voćarica, Jazavica, Roždanik te Rajić čime su ostvareni zadani ciljevi. Iako je 1. gardijska brigada javila u stožer da mogu ući u Okučane od toga se odustalo te je odlučeno da se ne ide u veća borbena djelovanja tijekom noći.

Na pravcu iz Nove Gradiške hrvatske snage također su na više mjesta probile prvu crtu obrane. Vodile su se žestoke borbe koje su također prestale dolaskom noći. Već prvog dana istaknulo se Hrvatsko ratno zrakoplovstvo čiji su helikopteri spriječili tenkovski protuudar iz pravca BiH komunikacijom Stara Gradiška – Okučani, kao i 280. vod bespilotnih letjelica koji su bili oči Hrvatske vojske te su zaslužni za već spomenuto uspješno djelovanje hrvatskog topništva. Što se događalo idućeg dana saznajte OVDJE.

Naslovna fotografija – Željko Gašarović

Izvori
Literatura
Bobetko, Janko. Sve moje bitke. Zagreb: vlastita naklada, 1996.
Brigović, Ivan; Martinić Jerčić, Natko; Radoš, Ivan. 20 godina vojno-redarstvene operacije Bljesak 1995.-2015. Zagreb: Samostalna sluzba za odnose s javnoscu i izdavastvo MORH-a Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavastva, 2015.

Autor

Podijeli članak