Od protudiverzantskog voda preko bataljuna do brigade – osnovan Zbor narodne garde Otočac

Prvi dani travnja 1991. godine dali su naslutiti da grad Otočac u ratu koji se spremao neće imati mira. Podoficir JNA Ivan Medvedović, koji je bio na službi u Otočcu, za HTV je izjavio kako JNA priprema agresiju na taj kraj. Zbog otkrivanja njezinih zločinačkih planova uskoro je pritvoren u Istražnom centru Vojnog suda u Zagrebu s optužbom da je širio lažne i netočne vijesti.

Hrvati u bivšoj općini Otočac počeli su se organizirati u dragovoljačke naoružane odrede. U svibnju i lipnju 1991. zaredali su nemiri na području između Vrhovina i Otočca. Između hrvatske policije i pobunjenih Srba redovito je intervenirala JNA. Time sprječavaju policiju da razoruža pobunjenike te se sve više stavljaju na njihovu stranu.

U takvoj situaciji ratno predsjedništvo općine Otočac sa zapovjedništvom Zbora narodne garde dogovara formiranje postrojbe Zbora narodne garde u Otočcu, jačine bataljuna koji bi imao 536 ljudi. Ideja o formiranju bataljuna je podržana, ali ponajviše zbog nedostatka naoružanja ona se nije mogla odmah realizirati.

Napokon, na današnji dan, 12. srpnja 1991. godine osnovan je Zbor narodne garde Otočac. Zbog već spomenutog nedostatka naoružanja u početku je formiran kao protudiverzantski vod na čijem se čelu nalazio Petar Kostelac. Noću 12. srpnja, u vremenu od 22 do 24 sata, svi pozvani došli su u odorama bivše Teritorijalne obrane u Policijsku postaju u Otočcu.

Istog 12. srpnja, sedamdesetak dragovoljaca organiziralo se i u obližnjem Brinju. Oni su sa sobom donijeli uglavnom lovačko naoružanje koje su do tada sami nabavili. Nakon što je u Otočac uskoro pristigao novi kontigent naoružanja, u skladu s već postavljenom organizacijskom strukturom, vod prerasta u bataljun ZNG-a na čelu s Milanom Jurkovićem.

Ova samostalni bataljun ZNG-a brojao je ukupno 306 pripadnika na području Otočca, Brinja i okolice. Samo trećina ih je bila naoružana automatskim oružjem, dok je ostatak bio naoružan puškama M 48 i lovačkim naoružanjem uz dva puškomitraljeza M 53 i dva ručna bacača M 57.

U to vrijeme počinje niz terorističkih akcija pobunjenih Srba na području Starog Sela, Drenova klanca, Glavaca i Poduma. Tako je 19. srpnja 1991. u zasjedi pala i prva žrtva na području bivše općine Otočac. Na raskrižju putova „kod Srđe“ u Brlogu smrtno je stradao hrvatski policajac Slavko Cetinjanin. Uskoro se dolina Gacke našla u vrtlogu rata, a iz samostalnog bataljuna ZNG-a razvila se u jesen 1991. godine 133. otočka brigada Hrvatske vojske.

Naslovna fotografija – autor Srđan Vrančić (izvor: Monografija Rijeka u Domovinskom ratu)

Izvori
Literatura
Ogurlić, Dragan. Rijeka u Domovinskom ratu. Rijeka: Grad Rijeka, 2008.

Internet
Davor Peitel: “PODIZANJE PRVE POSTROJBE ZNG-A NA PODRUČJU OTOČCA”, Gacka 053, pristup ostvaren 11. srpnja 2020., https://www.gacka053.com/domovinski-rat/zng/

Autor

Podijeli članak