Plašili su ga se i u Beogradu – prvo improvizirano oklopno vozilo TIN

Jedan od najvećih problema pred kojima se Hrvatska našla u začecima formiranja oružanih snaga bio je nedostatak naoružanja. Nezahvalna situacija nagnala je mnoge da sami krenu u izradu naoružanja i sredstava za obranu od nadolazeće velikosrpske agresije. Među tim sredstvima našla su se i oklopna vozila koja su uglavnom bila namijenjena opskrbi i zaštiti pripadnika hrvatskih snaga. Takva vozila izrađivana su u poduzećima koja su imala potrebnu tehničku opremu, a čast izrade prvog improviziranog oklopnjaka pripala je tvornici ferolegura “Dalmacija” iz Dugog Rata.

Idejni začetnik takvog projekta Ivica Pavlović, u suradnji s Vladom Zemunikom, organizirao je izradu oklopnjaka uz „blagoslov“ tadašnjeg direktora tvornice Nedjeljka Špira Ercega. Bez obzira na to što u tvornici nije bilo ni iskustva s vozilima te vrste, niti sredstava i materijala za vojnu proizvodnju, uz opasnosti koje su prijetile, u samo nekoliko mjeseci dovršeno je prvo oklopno vozilo TIN, nazvano po akronimu Tuđman i narod.

Na današnji dan, 11. srpnja 1991. godine, u 14 i 30 TIN je izišao iz tvornice te uskoro dospio na naslovnice svjetskih vojnih časopisa, a izazvao je i reakciju Generalštaba JNA u Beogradu koji je naložio da se TIN mora uništiti. Vozilo je predano na uporabu 4. “A” brigadi Zbora narodne garde, no osim borbenog značaja njegova važnost bila je i u pokazivanju da je Hrvatska u stanju izraditi sredstva te vrste, što je bilo od neprocjenjivog značaja za moral, kako branitelja tako i svih građana.

Veličanstvena je bila primopredaja TIN-a, i ono što je izazvao na putu od Dugog Rata do Resnika može se najtočnije opisati kao – delirij mase, ljudi, žena i djece u motoriziranoj koloni u prethodnici… Došlo je do erupcije snage i morala naroda… TIN-ovo je stvarno najsnažnije oružje bio moralni učinak. Tek iza morala dolaze fizička, tehnička i taktička osposobljenost. Točnost navedenog dokazana je upravo u Domovinskom ratu

Ivo Jelić, zapovjednik 4. “A” brigade

U tvornici ferolegura “Dalmacija” napravljena su još dva improvizirana oklopnjaka – HOT 011 i HOT 111 koji su predani hrvatskim snagama u kolovozu, odnosno listopadu 1991. godine. U Hrvatskoj je izrađeno preko 250 različitih improviziranih oklopnih vozila koja su nastajala na svim vrstama podvozja, od traktora, buldoždera, kamiona ili autobusa pa sve do vlakova.

Za razliku od nekih ranijih, i mnogih kasnijih hrvatskih improviziranih oklopnih vozila, TIN je bio potpuni oklopni transporter. U nuždi su se “oklopnjaci” najčešće radili zavarivanjem limova i ploča na karoseriju. Za razliku od toga, na TIN-u je izrađeno cjelovito, zatvoreno oklopno tijelo, koje je štitilo posadu ne samo od mina i projektila, već i od napada bojnim otrovima. Prirodno je da su se na njemu javili i neki problemi koji su na kasnijim vozilima, zahvaljujući iskustvu s ratišta, izbjegnuti.

Ivan Skender

Zarobljavanjem većih količina borbene tehnike Jugoslavenske narodne armije, značaj improviziranih vozila je opao, a njihova je izrada prestala. Nerijetko su takva vozila sudjelovala u najtežim borbama Domovinskog rata poput zasjede u selu Kusonje pokraj Pakraca u kojoj je oklopnjak TOP 1 zaustavljen pogotkom rakete iz ručnog bacača. Mnoga takva vozila ipak su dočekala kraj rata, no ne i TIN koji je uništen u listopadu 1991. u borbama za selo Briševo u zadarskom zaleđu.

Naslovna fotografija – izlazak TIN-a iz tvornice u Dugom Ratu

Izvori
Literatura
Jelić, Ivo. 4. brigada ZNG : čovjek i rat 90/92. Split: Hrvatski časnički zbor, 2005.

Periodika
Ivan Skender: “TIN – prvi hrvatski oklopni transporter”, Magazin za vojnu povijest (Zagreb), kolovoz 2011.