O rezultatima njihovih akcija izvještavao je i TV Beograd – osnovana Prva velikogorička topnička bojna

Na današnji dan, 22. veljače 1992. godine, u selu Bukevje održano je svečano osnivanje Prve velikogoričke topničke bojne u sastavu 153. velikogoričke brigade.

Detalj sa svečanog osnivanja, autor fotografije Zlatko Šostar

Bojni je svečano uručena ratna zastava, nakon što ju je blagoslovio velečasni Jurica Jerneić, te amblem postrojbe. Proslavu su uveličali brojni žitelji Turopolja i Posavine. Bio je to povod za narodno veselje nakon što je rat u Hrvatskoj ušao u fazu i rata i mira nakon potpisivanja Sarajevskog sporazuma početkom godine.

Detalj sa svečanog osnivanja, autor fotografije Zlatko Šostar

U veljači 1992. godine Topnička bojna bila je prva topnička postrojba na velikogoričkom području te jedna od prvih organiziranih vojnih postrojbi u Velikoj Gorici. Začeci ove postrojbe vežu se uz rujan 1991. kada je mobilizirana kao baterija lakih minobacača od 120 milimetara. Za zapovjednika je imenovan artiljerijski satnik Stjepan Dianežević čijim se zalaganjem postrojba opremila nužnom tehnikom. Naime na početku ratnog puta posjedovala je tek četiri minobacača i 11 starih pušaka, a brojala 44 vojnika. Ubrzo su iz osvojenih vojarni JNA stigla sredstva za upravljanje vatrom, artiljerijsko izviđanje te uspostavljanje veze nakon čega bojna kreće u prva borbena djelovanja.

Pripadnici Velikogoričke topničke bojne u šumi Suvača s minobacačem 120mm, autor fotografije Drago Kolarec

Prvi puta djelovala je 5. listopada kada je na pokupskom ratištu iz sela Lijevi Štefanki otvorila vatru na desnu stranu Kupe pod kontrolom neprijatelja. Pošto se radilo o prvom topničkom djelovanju hrvatskih snaga na tom ratištu postignut je efekt iznenađenja. Idućih dana postrojba je sudjelovala u osvajanju vojarne u Velikoj Buni, a nakon što je akcija uspješno okončana postrojba se „ratnim plijenom“ konačno primjereno naoružala i opremila potrebnim tehničkim sredstvima.

Pripadnici veze Velikogoričke topničke bojne, autor fotografije Drago Kolarec

Prvi dio njezina ratnog puta strogo je vezan uz pokupsko ratište s kojeg je otvarala vatru na okupiranu stranu Kupe. Sudjelovala je i u velikoj akciji oslobađanja te okupirane strane, krajem listopada ’91., pružajući podršku pješaštvu pri prelasku preko rijeke. O rezultatima njihovih akcija progovarali su i mediji „s druge strane“ među kojima i TV Beograd. Tako su jednom prilikom saznali da su neutralizirali 7 neprijateljskih vojnika te devetoricu izbacili iz stroja djelovanjem po selu Trepča. Poseban uspjeh bilo je i uništavanje neprijateljskog tenka s posadom bestrzajnim topom kod sela Desni Štefanki.

Zbog pomanjkanja minobacačkog streljiva postrojba je u prosincu 1991, prestala s borbenim djelovanjem pa je vrijeme korišteno za obuku i usavršavanje pripadnika postrojbe. Čitavo vrijeme postrojba je rasla, tako je recimo u siječnju 1992. imala 8 minobacača od 120 milimetara, 2 minobacača od 82 milimetra te bestrzajni top, a brojala je 102 vojnika. Upravo zato je i na današnji dan postrojba formirana kao Topnička bojna. U nastavku ratnog puta osim na pokupskom djelovala je i na posavskom ratištu, a u ožujku 1993. prerasla je u Topničko-raketni divizion.

Detalj sa svečanog osnivanja, autor fotografije Zlatko Šostar

Naslovna fotografija – Topnička bojna na pokupskom bojištu (autor fotografije Drago Kolarec)

Izvori
Literatura
Božić Aleksandar i Goršeta, Damir. 153. velikogorička brigada HV, Velika Gorica: Turopoljski glasnik, 2002.

Autor

Podijeli članak