Nosio je suborca kroz okupirani dio Vukovara kako bi mu pokušao spasiti život – rođen heroj Tomislav Pištelek

Sine i brate, tvoje kose se zlate u našim poljima
Tvoje se oči plave u svim vodama
Tvoje ruke mašu na svim vrhuncima
Tvoja duša hrvatska svijetli među vječnima

Ove stihove u sjećanje na Tomislava Pišteleka zapisale su, 1992. godine, njegova majka Štefanija i njegova dvije godine starija sestra Snježana.

Tomislav Pištelek rođen je na današnji dan, 19. siječnja 1968. godine, u Vukovaru. Potresna sudbina odnosno životna priča ovog heroja Domovinskog rata dugo je čekala da bude ispričana. Napokon, zahvaljujući Tanji Belobrajdić, koja ju je prenijela na papir, ona je sačuvana od zaborava. Priču o Tomislavu objavila je i u knjizi Nisu zaboravljeni koju je 2020. godine izdala izdavačka kuća Despot Infinitus.

Tomislav ili Pišta, kako su ga zvali prijatelji i znanci, bio je miran i nenametljiv mladić koji je volio slušati glazbu, volio je izlaske i djevojke, a po dugoj, plavoj kosi, po kojoj ga se i danas mnogi sjećaju, bio je prepoznatljiv u društvu. Od ranoga djetinjstva, veliku ljubav i brigu pokazivao je prema životinjama, posebno napuštenima, koje je često donosio kući kako bi ih nahranio.

Strastveni filmofil, po nekoliko bi puta u kinu pogledao isti film koji mu se sviđao i satima je znao, nakon izlaska s projekcije, s prijateljima raspravljati o onome što ga se dojmilo. Posebno je volio filmove o boksu, sportu koji je i sam kratko trenirao u Boksačkom klubu “Borovo”, no od čega je, zbog teže ozljede nosa iz djetinjstva, morao odustati.

Iako naizgled povučen, oni koji su ga dobro poznavali reći će kako je Tomislav uvijek burno reagirao na nepravdu bilo koje vrste i kako je bio tolerantan prema svima i svemu što nije ugrožavalo nekoga drugoga, te prvi skakao u zaštitu slabijih.

Tanja Belobrajdić, Nisu zaboravljeni

U zaštitu slabijih Tomislav se stavio i 1991. godine kada je napadnut njegov grad. Nedugo nakon zasjede u Borovu Selu gdje je ubijeno 12 hrvatskih policajaca, dragovoljno se prijavio u Zbor narodne garde. Bio je pripadnik 4. “Opatovačke” bojne 3. A brigade. Početkom srpnja ’91. sudjeluje u akciji u Borovu naselju, a zatim sa suborcima pomaže lokalnom stanovništvu u okolnim selima. Nakon što je krajem kolovoza započela bitka za Vukovar, Tomislav se uključio u obranu Borova naselja kod položaja “Slon” – otporne točke hrvatskih snaga prema Borovu Selu. Po potrebi išao je i u druge dijelove Borova naselja na ispomoć.

Ivica Banožić, zapovjednik toga dijela Borova naselja, reći će kako je Tomislav Pištelek gotovo uvijek bio uz njega, a po potrebi ga je i mijenjao. Istaknut će kako je bio srčan i hrabar, pravi momak koji je išao bez pogovora uvijek tamo gdje je trebalo i gdje su probijane linije obrane.

Upravo Tomislavovi suborci ispričat će kako je bio samozatajna i pouzdana osoba, uporan i požrtvovan i odreda će spomenuti kako im se urezalo u sjećanje kako su Tomislav Pištelek i Nikola Filipović, prijatelja i suborca iz Tigrova, Štefa Haraminu, ranjenoga u pluća neposredno pred okupaciju grada, u žestokom okršaju na Priljevu, ne želeći odustati iako je Priljevo već bilo u rukama neprijatelja, nosili do bolnice u nadi kako će mu spasiti život ako mu se pruži adekvatna pomoć. Nažalost, Štef Haramina je uslijed zadobivenih rana preminuo, no Tomislavova i Nikolina požrtvovnost nije zaboravljena.

Tanja Belobrajdić, Nisu zaboravljeni

Kada je postalo jasno da će Vukovar biti okupiran, Tomislav se, s manjom skupinom suboraca koji nisu razmišljali o predaji, odlučio za proboj. Prva velika prepreka bila je Vuka. Nakon što su ju prešli nastavili su se probijati u pravcu Bogdanovaca. Upravo ondje, 17. studenog, dočekani su u neprijateljskoj zasjedi. Tomislav i trojica branitelja su stradali, dok su dvojica preživjelih nakon nekoliko dana stigli do slobodnog teritorija Republike Hrvatske. Nakon što su ekshumirani njegovi posmrtni ostaci, Tomislav je u lipnju 1998. pokopan na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru.

Izvori
Literatura
Belobrajdić Tanja, Nisu zaboravljeni: Grad heroja. Zagreb: Despot infinitus, 2020.

Autor

Podijeli članak