“Četnici nisu mogli vjerovati da smo tako brzo ovladali tim prostorom” – oslobođeno Bučje

Na današnji dan, 26. prosinca 1991. godine, hrvatske su snage u sklopu oslobodilačkih operacija na području zapadne Slavonije oslobodile selo Bučje.

U to vrijeme zloglasno mjesto Bučje, u nekadašnjoj općini Pakrac, bilo je središte srpske pobune na pakračkom području i iz njega su koordinirane sve aktivnosti pobunjenika. Također, bilo je poznato i po logoru kroz koji je prošlo više od 300 logoraša među kojima je i dr. Ivan Šreter, istaknuti hrvatski mirotvorac, za čijim se posmrtnim ostacima i dalje traga.

Na Božić 1991. hrvatske su snage oslobodile nekoliko sela na pakračkom ratištu te tako napravile jedan veliki korak prema konačnom oslobođenju pakračkog područja. Oslobođena su sela Kusonje i Kamenska čime je Bučje ostalo u poluokruženju.

Ipak, na Štefanje, 26. prosinca 1991., u poslijepodnevnim satima pripadnici 123. požeške brigade Hrvatske vojske, koji su došli iz pravca Kamenske oslobodili su Bučje te se u susjednim Ožegovcima spojili s pripadnicima 127. virovitičke brigade, koji su prije toga oslobodili selo Branešci. Oslobađanjem Bučja u potpunosti je oslobođena cesta Pakrac – Požega no borbe na njoj nastavile su se i idućih dana.

Bučje je oslobođeno brzim prodorom naših snaga, nakon što smo bez nekog većeg napora razbili neprijateljski otpor i nakon što smo često dolazili u sukobe s dijelovima i grupicama njihove raspadnute vojske i četnika, koji su pljačkajući nalijetali na naše snage, jer nisu vjerovali da smo tako brzo ovladali ovim prostorom.

Miljenko Crnjac, zapovjednik 123. brigade HV
Selo je uništeno jer su srpske snage u povlačenju uništile vojno skladište

Nažalost po ulasku u Bučje, Hrvatska vojska naišla je na prazan logor jer su preostale zatočenike, koji nisu bili razmijenjeni u kolovozu i listopadu ’91., srpske postrojbe premjestile u logor Stara Gradiška. Najmlađi zatočenik logora Bučje imao je 4 godine,  još uvijek se ne zna sudbina brojnih logoraša među kojima je i dr. Šreter, a do sada su pronađena i identificirana samo tri ubijena zatočenika.

Neprijatelj se isti dan povukao iz psunjskih sela Tisovac, Glavica, Prgomelje, Cikota i Rogulje, a 127. brigada oslobodila je selo Donja Šumetlica. Neprijatelj je svoje snage koncentrirao na zapadnoj strani Psunja, istočno i sjeveroistočno od Pakraca, očekujući daljnji napad hrvatskih snaga na tom pravcu.

Istog dana, 26. prosinca, pokrenuta je operacija „Alfa“ koja je za cilj imala oslobađanje sela istočno i jugoistočno od Pakraca: Brusnik, Kraguj, Japaga, Šeovica i Skenderovci te jugoistočnog okupiranog dijela grada Pakraca – Gavrinice. Nažalost, operacija će završiti bez uspjeha 29. prosinca 1991. i ta sela biti će oslobođena tek na kraju oslobodilačke operacije „Bljesak“  u svibnju 1995.

Izvori
Literatura
Crnjac Miljenko ur. Tada je trebalo imati petlju! : (Požeština u Domovinskom ratu, 1990.-1991.). Zagreb: Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske; Požega: Požeško-slavonska županija: Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Podružnica, 2017. 
Martinić Jerčić, Natko. „Ratni put 127. brigade HV od osnutka do Sarajevskog primirja“. U: Domaći znanstveno stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem. Virovitica u Domovinskom ratu., urednik Miljenko Brekalo, 269-304. Virovitica: Državni arhiv u Virovitici, 2018.

Televizija
Razmjena logoraša iz Bučja – TV Kalendar. Hrvatska radiotelevizija. autor Borna Marinić, urednik Vladimir Brnardić, 16. siječnja 2017.

Internet
Franjo Lepan: “Imao je samo četiri godine: Bio sam najmlađi logoraš u Bučju”, 24 sata, pristup ostvaren 19. prosinca 2019., https://www.24sata.hr/news/obljetnica-oslobo-enja-bio-sam-najmla-i-logoras-u-bucju-556566

Podijeli članak