Krvavi dan u dolini rijeke Lašve – zločin u Križančevu selu

Današnji dan, 22. prosinca 1993. godine, ostat će zapamćen kao jedan od najtežih i najkrvavijih dana za Hrvate u Lašvanskoj dolini.

Bio je to 251. dan neprestanih muslimanskih/bošnjačkih napada na Vitez, a snage UNPROFOR-a tjerale su humanitarni konvoj “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu” na povratak u Hrvatsku. Radilo se o konvoju od gotovo 100 kamiona s humanitarnom pomoći za Novu Bilu, smještenu između Travnika i Viteza. Mjesto koje je tijekom muslimansko-hrvatskog sukoba postalo enklava prognanih Hrvata travničke općine. Konvoj je 10. prosinca 1993. krenuo iz Zagreba. Iako pod pratnjom UNPROFOR-a, danima je putovao, a na područjima pod kontrolom Armije BiH, oružano je napadan, pljačkan i zaustavljan zbog kontrole i pretraživanja tako da su prvi kamioni u Lašvansku dolinu stigli tek 20. prosinca.

Dolazak konvoja u Novu Bilu

Lašvansku dolinu konvoj je krenuo napuštati 22. prosinca oko 9 i 40 ujutro. Dok je konvoj prolazio kroz Uskoplje pred kamione su iz obližnjih kuća istrčali pripadnici Armije BiH i iz automatskog oružja otvorili rafalnu paljbu po kamionskim kabinama. Na licu mjesta poginuo je vozač Ante Vlaić iz Splita, rođen 1934. godine, a tri sudionika “Bijelog puta” su ranjena.

I dok je srednja Bosna ispraćala humanitarni konvoj prema Zagrebu u Lašvanskoj dolini razvile su se žestoke borbe oko Viteza. Već u 6 sati ujutro brojnim snagama među kojima su bile najelitnije brigade III. korpusa Armije BiH iz Zenice te velikim brojem mudžahedina napadnute su sve crte obrane Viteza u akciji nazvanoj “krvavi Badnjak”. Istodobno središte grada našlo se pod teškim granatiranjem bošnjačkih snaga. Najveća tragedija dogodila se kada su snage Armije BiH probile liniju obrane 1. bojne Viteške brigade HVO-a i zaposjele Križančevo Selo. Postrojbe Armije BiH upadom u Križančevo Selo došle su nadomak prometnice Vitez – Busovača i na samo 1 kilometar od samog Viteza.

Nakon što su pripadnici ABiH upali u selo, opljačkali su ga, a kuće i gospodarske objekte zapalili, no to nije bilo ono najgore. Neko vrijeme nije se znalo koliko je ljudi točno stradalo. Naime, točne informacije nisu se pravovremeno mogle saznati jer su pripadnici Armije BiH oružanom paljbom danima branili ulazak snaga UN-a u selo. Prema najnovijem popisu objavljenom u knjizi “Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, 1991. – 1995.” pripadnici Armije BiH ubili su 63 Hrvata, od čega dvije žene.

Po svjedočenjima preživjelih, pripadnici Armije BiH, posebice pripadnici odreda El Mudžahid, iskazali su neviđenu brutalnost, neovisno o dobi žrtava. Prvim iskapanjem grobnice, u siječnju 1994. identificirano je 27 osoba, vojnika HVO-a i civila, no pripadnici muslimanskih snaga branili su daljnja iskapanja. Za zločin nije nitko odgovarao, godinama uopće nije bio čak ni predmet medijske pažnje sve dok konačno 2010. hrvatski predsjednik Ivo Josipović, kardinal Vinko Puljić i reis ulema BiH Mustafa Cerić nisu zajednički odali počast žrtvama iz Ahmića i potom Križančevog Sela.

TV Kalendar
Identifikacija, već neprepoznatljivih posmrtnih ostataka, obavljena je nakon više od mjesec dana u Vitezu

U borbama za Križančevo Selo 22. prosinca 1993., uz ostale branitelje Viteza, poginuo je i Tomislav Križanac, član zapovjedništva „Viteške brigade“ HVO-a, koji se neposredno prije napada na njegovo rodno selo vratio nakon liječenja od ranjavanja, iz Splita. Nekoliko dana kasnije, u potrazi za njegovim tijelom, snajperom je ubijen i njegov otac Jozo. Unatoč teškim borbama, Vitez nikada nije pao.

Ovaj zločin nije se našao u niti jednoj haaškoj optužnici. Za ubojstva najmanje 12 vojnika HVO-a, koji su se predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradine i Dubravicu kod Viteza 22. prosinca 1993. godine, trenutno se pred Sudom BiH vodi proces protiv osmorice pripadnika Armije BiH.

Fotografije – autor Srećko Stipović

Izvori
Literatura
Lang, Slobodan; Čulo, Branko prir. Bijeli put: pobjeda dobra u ratu. Zagreb: Styria, 2014.
Marijan, Davor; Nazor, Ante; Jelić, Mijo Zlatan; Kolakušić, Petar. Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, 1991.-1995. Zagreb – Mostar: Udruga Hrvatska zvona; Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2020.

Internet
Gloria Lujanović: “Ni nakon 23 godine nitko nije odgovarao za masakr u Križančevom Selu”, Dnevnik.ba, pristup ostvaren 14. prosinca 2020., https://web.archive.org/web/20161223174902/https://www.dnevnik.ba/vijesti/drustvo/ni-nakon-23-godine-nitko-nije-odgovarao-za-masakr-u-krizancevom-selu
Vitez.info: “Nastavljeno suđenje za ratne zločine Armije BiH u Križančevu Selu: Svjedok čuo priče o strijeljanju zarobljenika”, pristup ostvaren 14. prosinca 2020., https://www.vitez.info/nastavljeno-sudenje-za-ratne-zlocine-armije-bih-u-krizancevu-selu-svjedok-cuo-price-o-strijeljanju-zarobljenika/

Televizija
Pokolj u Križančevu Selu- TV Kalendar. Hrvatska radiotelevizija. autor Tomislav Šulj, urednik Vladimir Brnardić, 22. prosinca 2013.

Dio ovog članka objavljen je u sklopu emisije Domoljubne minute Hrvatskog katoličkog radija

Autor

Podijeli članak