“Ne sumnjam da će Jajce jednog dana biti vraćeno” – Vojska Republike Srpske okupirala Jajce

Po ulasku u nekadašnju Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, a danas Hrvatski državni arhiv u atriju ćete naići na slike četiri grada. Nad ulazom u malu čitaonicu Menci Klement Crnčić naslikao je Senj. Nad ulazom u veliku čitaonicu Oton Iveković naslikao je Dubrovnik. Nad ulazom u dvoranu za posudbu knjiga Ferdo Kovačić naslikao je Đakovo, a iznad ulaza u dvoranu za kataloge naslikan je grad Jajce, autora Gabrijela Jurkića.

Slika Jajca u Hrvatskom državnom arhivu

Taj kraljevski grad, mjesto stolovanja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, kroz povijest je prošlo mnoge vladare i režime, a isto tako i razaranja. Posljednje se dogodilo 1992. godine nakon što je u proljeće postao metom srpske agresije u Bosni i Hercegovini. Prvi topnički napad dogodio se 27. svibnja 1992., baš na sajmeni dan. Posljedica je bila nekoliko poginulih ljudi. U danima koji su uslijedili, Jajce je sve češće bilo meta projektila iz neprijateljske okolice. Uz svakodnevna granatiranja, branitelji Jajca morali su se nositi sa snažnim udarima pješačko-oklopnih postrojba srpske vojske i JNA. Veliki pritisak srpskih snaga dolazio je sa svih strana, posebice iz pravca Mrkonjić Grada i Banje Luke, a u kolovozu su započeli i zračni napadi u sklopu srpske operacije pod nazivom “Vrbas 92”.

Artiljerija Vojske Republike Srpske u operaciji “Vrbas 92”

Usprkos činjenici da je neprijatelj od početka bio jači opremom, ljudstvom i logistikom, branitelji su izdržali sve do jeseni kada su se našli u okruženju. Logistička potpora, oružje, lijekovi i hrana sve su se teže probijali preko Rame i Fojnice do Jajca. Izolirano Jajce imalo je ratnu bolnicu koja je svakodnevno obrađivala mnogo ranjenika, što branitelja, što civila koji su u sve većoj mjeri „Putem spasa“ preko teških brdovitih terena do Travnika napuštali svoje domove.

Artiljerija Vojske Republike Srpske u operaciji “Vrbas 92”

Nakon posljednjih uličnih borbi branitelji i civilno stanovništvo tijekom 29. i 30. listopada 1992. morali su se povući. Oko trideset tisuća ljudi protjerano je iz svojih domova spašavajući goli život. Veliki izbjeglički val krenuo je prema Republici Hrvatskoj i na neokupirana područja Bosne i Hercegovine. Tijekom okupacije Jajce je sustavno pljačkano, razoreni su kulturni i vjerski spomenici, srušene su sve crkve među kojima i drevno katoličko svetište Svetog Ive u Podmilačju. Mnogi civili koji su ostali u Jajcu bili su zatočeni ili ubijeni. Pad Jajca smatra se jednim od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba u BiH jer postrojbe Armije BiH nisu dopustile snagama Hrvatskog vijeća obrane da prođu prema Jajcu u presudnim trenucima njegove obrane. U obrani Jajca poginula su 103 vojnika HVO-a, dok ih se 5 smatra nestalima.

Ja sam iz Jajca 30.10. u jutarnjim satima, između 8 i 9 sati, kada već na području Jajca nije bilo nikog ni od žitelja, a ni većine vojaka. Ostale su postrojbe vojaka koje su štitile odstupnicu onima koji su na svom križnom putu napuštali Jajce u pravcu Travnika. Ja ni jednog momenta nisam posumnjao i ni sad ne sumnjam da će Jajce jednog dana biti ponovno vraćeno međutim na vojnim stručnjacima je da odrede na koji način Jajce povratiti nazad.

Nikola Bilić, predsjednik HVO Jajce
Jajce u plamenu

Nakon tri i pol godine grad Jajce oslobođen je u rujnu 1995. godine u oslobodilačkoj operaciji združenih snaga Hrvatske vojske, Hrvatskog Vijeća Obrane i Armije Bosne i Hercegovine kodnog naziva „Maestral“. Daytonskim sporazumom Jajce i njegova okolica ušli su u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Izvori
Internet
“Jajce”. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristup ostvaren 30. listopada 2020., http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28530

Televizija
Jajce u obrani 1992. Braniteljska udruga 13. rujan. scenarij i režija: Pavle Vranjican, 2014.

Autor

Podijeli članak